Nova republika se rađa, Elizabeta više nije na čelu
Barbados se sprema prekinuti veze s britanskom monarhijom, ali naslijeđe ponekad brutalne kolonijalne prošlosti i utjecaj pandemije na turizam veliki su izazovi za karipski otok koji će postati najnovija republika u svijetu, prenosi Hina.
Poznat po svojim plažama i ljubavi prema kriketu, Barbados će ovog tjedna zamijeniti svoju čelnicu države kraljicu Elizabetu II. njezinom sadašnjim predstavnicom, generalnom guvernerkom Sandrom Mason.
Svečanosti od ponedjeljka navečer na utorak uključuju vojne mimohode i proslave u povodu predsjedničke inaguracije Sandre Mason.
Osvit novog doba potaknuo je raspravu među stanovništvom od 285.000 ljudi o stoljećima britanskog utjecaja, uključujući više od 200 godina ropstva do 1834. godine. Konačnu neovisnost Barbados je stekao 1966. godine.
“Kao mlada djevojka, kada bih čula za kraljicu, bila bih jako uzbuđena”, rekla je Sharon Bellamy-Thompson, 50, prodavačica ribe u glavnom gradu Bridgetownu koja se sjeća da je imala oko osam godina kad je vidjela kraljicu u posjetu.
“Kako sam odrastala, počela sam se pitati što ova kraljica zapravo znači za mene i za moju zemlju. To nije imalo nikakva smisla”, rekla je. “Bit će sjajno imati predsjednicu Barbadosa”.
Za mlade aktivistice kao što je Firhaana Bulbulia, osnivačica Muslimanske udruge Barbadosa, britanski kolonijalizam i ropstvo uzrok su suvremene nejednakosti otoka.
“Jaz u bogatstvu, mogućnost posjedovanja zemlje, pa čak i pristup bankovnim kreditima, sve to ima puno veze sa strukturama izgrađenim u britanskoj vladavini”, rekla je 26-godišnja Bulbulia.
“Pravi lanci (ropstva) su slomljeni i više ih ne nosimo, ali mentalni lanci i dalje opstaju u našem razmišljanju”, istaknula je.
U listopadu je Barbados izabrao Mason za svoju prvu predsjednicu, godinu dana nakon što je premijerka Mia Mottley izjavila da će zemlja “potpuno” napustiti svoju kolonijalnu prošlost.
No, neki u zemlji tvrde da postoje hitniji nacionalni problemi, uključujući gospodarska previranja uzrokovana pandemijom covida-19, koja je razotkrila pretjerano oslanjanje na turizam – koji, ironično, ovisi o britanskim posjetiteljima.
Kraj kraljičine vladavine neki vide kao nužan korak prema dobivanju odšteta za rješavanje povijesnih posljedica korištenja robova dovedenih iz Afrike za rad na plantažama šećera.
