Nevrijeme u Sloveniji: Vjetar nosio krovove, rušio stabla, tisuće ostale bez struje

Oluje su zahvatile središnji dio Slovenije i kreću se prema istoku. Na području Domžala, Kamnika, Dola pri Ljubljani, Grosuplja, kao i u dijelovima Ljubljane, nekoliko tisuća korisnika privremeno je ostalo bez električne energije.

S nekoliko lokacija diljem Slovenije stižu izvješća o šteti prouzročenoj snažnim udarima vjetra.

Opasnost od klizišta 

U Ljubljani je vjetar odnio krov jedne stambene zgrade, dok se veliko stablo naslonilo na drugu, izvijestila je slovenska Uprava za zaštitu i spašavanje.

Zabilježeni su i slučajevi pada stabala na automobile i prometnice, a jedno je stablo palo i na nadstrešnicu benzinske postaje. Zasad nema izvješća o ozlijeđenima. Na nekoliko objekata zabilježeno je i prokišnjavanje krovova, piše 24 uhr.

U nizinskim predjelima najjači vjetar zabilježen je uz obalu, gdje su udari dosezali oko 50 kilometara na sat. U planinskim predjelima, na meteorološkoj postaji Kanin, zabilježeni su udari vjetra do 103 kilometra na sat, prema podacima Agencije Republike Slovenije za okoliš (ARSO).

Geološki zavod Slovenije upozorio je da je zbog prognoziranih obilnijih pljuskova u srijedu i u četvrtak povećana opasnost od pojave klizišta, osobito na području jugozapadne i zapadne Slovenije. Vjerojatnost pojave klizišta povećavat će se razmjerno količini oborina i u ostalim dijelovima zemlje, prenosi Dnevnik.hr. 

"Stanovnici trebaju obratiti pozornost na promjene na tlu, objektima i padinama. Posebno treba paziti na pojavu novih pukotina, slijeganje i odrone tla te zadržavanje površinskih voda. U slučaju promjena na tlu ili objektima, kao i u slučaju odrona, nazovite 112", navodi se u priopćenju.

Sve do petka 

Prognostički modeli pokazuju da bi jugozapad zemlje tijekom večeri ponovno mogao zahvatiti olujni sustav, koji bi mogao biti snažniji.

Kako se bude kretao prema unutrašnjosti, oluje bi trebale postupno slabjeti. Ciklona iznad Genovskog zaljeva sutra će se premjestiti preko Jadrana. Tijekom noći s istoka će stići hladna fronta, dok će u višim slojevima atmosfere i dalje puhati jugozapadni vjetar.

Ovoga puta fronta neće brzo prijeći preko Slovenije, nego će se nad tim područjem zadržati sve do petka ujutro, izvijestio je ARSO.

U atmosferi će biti mnogo vlage, a Jadransko more vrlo je toplo za ovo doba godine. Zbog velike količine vlage, blizine fronte i nestabilne atmosfere, u blizini mora očekuju se oluje praćene snažnim pljuskovima, koje će se uz jak južni vjetar širiti prema unutrašnjosti zemlje.

U relativno kratkom razdoblju, na području od Slovenske Istre do središnje Slovenije, moglo bi pasti oko 100 milimetara kiše, a lokalno i znatno više.

Meteorološko ljeto, koje je počelo 1. lipnja i završilo krajem kolovoza, bilo je najtoplije u Sloveniji od 1950. godine, otkako postoje usporedivi podaci. Ujedno je zabilježeno i najviše sunčanih sati, dok je količina oborina bila znatno ispod prosjeka. Prema još nepotpunim podacima ARSO-a, ovogodišnje meteorološko ljeto bilo je približno sedmo najsušnije u promatranom razdoblju, pišu 24 uhr.

Poremećaji u prometu 

Val oluja u srijedu je zahvatio velik dio sjeverne Italije, donijevši pad temperatura i naglo okončavši ljeto obilježeno rekordnim vrućinama. U Milanu je gradska uprava kao mjere opreza naredila zatvaranje gradskih parkova kako bi se spriječile moguće ozljede zbog stabala i grana koje lome snažni vjetrovi i obilna kiša.

Oluje su izazvale velike poremećaje u željezničkom prometu. Promet na pruzi Brenner između Colle Isarca i Fleresa bio je obustavljen, dok su brojni vlakovi na linijama Cremona–Treviglio i Cremona–Brescia otkazani zbog grana na pruzi.

Nacionalno istraživačko vijeće (CNR) priopćilo je u ponedjeljak da je ljeto 2026. bilo najtoplije u Italiji otkad postoje mjerenja, odnosno od 1950. godine.

Stručnjaci procjenjuju da su natprosječne ljetne temperature mogle uzrokovati između 5000 i 7000 smrtnih slučajeva više nego što je uobičajeno.

Znanstvenici upozoravaju da klimatska kriza, uzrokovana emisijama stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek, pridonosi tome da ekstremne vremenske pojave poput toplinskih valova, suša, snažnih oluja i poplava postaju sve češće i intenzivnije.

Premda postoji niz izvora stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zagrijavanju, glavni pokretač ostaje izgaranje fosilnih goriva poput nafte, plina i ugljena, čija prodaja najvećim svjetskim energetskim kompanijama donosi golemu dobit.

Promjena vremena zahvatila je i Hrvatsku, posebno riječko područje, gdje je pala obilna kiša.

DHMZ je za danas izdao narančasto upozorenje za Istru i Kvarner, gdje je moguć razvoj grmljavinskog nevremena s obilnom kišom. Moguća je i pojava tuče i pijavica.

Za gospićku, zagrebačku, karlovačku i osječku regiju na snazi je žuto upozorenje zbog lokalno izraženih pljuskova s grmljavinom praćenih jakim, na udare olujnim vjetrom.