Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Oglasili se

Crna Gora: Mladićeva smrt vraća bolna sjećanja na najmračnije poglavlje povijesti

Crnogorski MVP poručio je nakon pogreba Ratka Mladića da treba čuvati istinu o zločinima, dostojanstvo žrtava i suprotstaviti se negiranju genocida.
08.09.2026. u 08:35
text

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore oglasilo se priopćenjem nakon jučerašnjeg pogreba ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu.

"Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 2021. godine potvrdilo je osuđujuće presude i doživotnu kaznu zatvora.

"Bolna sjećanja"

Njegova smrt vraća bolna sjećanja na najmračnije poglavlje povijesti koju dijele narodi i države regije. Presudama međunarodnih kaznenih sudova utvrđena je istina o počinjenim zločinima te je stvorena osnova za suočavanje s prošlošću, odgovornost, trajni mir i pomirenje.

Naša je obveza sačuvati dostojanstvo i sjećanje na žrtve, čuvati istinu o zločinima i individualnoj odgovornosti za njih te se odlučno suprotstaviti svakom pokušaju negiranja genocida, ratnih zločina i drugih teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Crna Gora ostaje privržena vrijednostima pravde, odgovornosti, suočavanja s prošlošću i poštovanja žrtava", stoji u priopćenju Ministarstva na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Deseci tisuća ljudi na pogrebu

Mladić je pokopan u obiteljskoj grobnici na beogradskom Topčiderskom groblju uz crkvene obrede i vojne počasti, a među desecima tisuća ljudi u mimohodu i pogrebnoj povorci bili su i pojedini ministri srbijanske vlade te dužnosnici Republike Srpske.

Lijes s Mladićevim posmrtnim ostacima bio je izložen u lokalnoj crkvi prije crkvenog obreda koji su predvodili patrijarh Porfirije, poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC), i vladike SPC-a.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih, pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, počinjen u srpnju 1995. godine, za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, za snajpersko djelovanje, granatiranje i teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce kao odmazdu za NATO-ovo bombardiranje 1995. godine.

Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora, a umro je u zatvorskoj bolnici u Haagu 27. kolovoza u dobi od 85 godina.

POVEZANO