Zvizdić pisao Plenkoviću: Trebate imati više pažnje i susretljivosti prema interesima susjeda

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić uputio je danas pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, povodom početka izgradnje Pelješkog mosta.

Pismo prenosimo u cijelosti:

"Koristim ovu priliku da Vas podsjetim na činjenice koje sam naveo u mom prvom pismu, a u vezi sa protivljenjem izgradnji Pelješkog mosta bez prethodnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja u pogledu utvrđivanja granice na moru izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Sa žaljem konstatiram da Republika Hrvatska nije iskazala spremnost da se dogovorno pristupi traženju i iznalaženju adekvatnih rješenja u pogledu konačnog utvrđenja granice na moru između dvije zemlje, te da je današnji službeni početak radova na izgradnji Pelješkog mosta u suprotnosti sa službenim stavovima institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnim pravom i pozitivnom praksom dobrosusjedskih odnosa.

Zbog toga, još jednom želim ukazati na nepobitne činjenice o pravu Bosne i Hercegovine i na neizostavnu potrebu da se ovo sporno pitanje riješi na obostrano zadovoljstvo.

Želim ponovo da istaknem da su zakoniti i ovlašteni predstavnici Bosne i Hercegovine, u čijoj je nadležnosti vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, zauzeli potpuno jasan i razumljiv stav u pogledu projekta izgradnje Pelješkog mosta. Naime, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na 11. sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, održanoj 3.3.2007. godine, iznijelo službeni stav Bosne i Hercegovine povodom izgradnje mosta Komarna - Pelješac, u kojem je naglašeno daje Bosna i Hercegovina „ protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiraje morske granične linije između dvije države „ (Zaključak br. 01-011-3110-1/07 od 17.10.2007. godine), te je „zatraženo da Republika Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta".

Pročitajte još

Pelješki most u predizbornim paljbama  

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je o svom stavu, upoznalo Predsjednika Republike Hrvatske i Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i u pismu upućenom u aprilu 2009. godine, kojim se obavještava Republika Hrvatska da, prije planirane izgradnje mosta Komarna - Pelješac, dvije zemlje trebaju pristupiti rješavanju pitanja razgraničenja na moru i dogovora oko prava Bosne i Hercegovine sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Zaključak broj: 01-011-1138-19/09 od 23.04.2009. godine), nakon čega Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije usvojilo bilo kakav akt kojim bi spomenuti zaključak bio izmijenjen ili stavljen izvan snage.

Gore navedeno se ni na koji način ne može tumačiti kao ''pokušaji uvjetovanja izgradnje Pelješkog mosta, nekim drugim pitanjima, potpuno nevezanim sa izgradnjom mosta", a kako se navodi u Vašem odgovoru na moje pismo. Navedeno su službeni stavovi Bosne i Hercegovine, te se isti sigurno ne mogu zanemariti, niti se njihovo neprihvatanje poduzimanjem jednostranih aktivnosti Republike Hrvatske može smatrati načinom za rješavanje bilateralnih spornih pitanja, jer je riječ o pravu Bosne i Hercegovine na slobodan i ničim ometan put (koridor ili prolaz) do međunarodnih voda, a što je zagarantovano pravo svake pomorske države prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. Niti jedna država se ne može proglašavati ekskluzivnim suverenom na morskom javnom dobru pod režimom međunarodnog prava, a koje u ovom slučaju, pripada i Bosni i Hercegovini.

S timu vezi napominjem da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2014. godine donijelo Odluku o imenovanju Zajedničkog tima za pregovore sa Republikom Hrvatskom o primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i razgraničenja na moru prema odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora ("Službeni glasnik BiH", br. 31/14 i 55/16), no, sa žaljenjem konstatiram da razgovori o navedenom nikada nisu ni otpočeli iz razloga što Republika Hrvatska nije iskazala razumijevanje, niti ponudila svoje predstavnike zasudjelovanje u radu Zajedničkog tima.

U cijelom procesu oko izgradnje Pelješkog mosta Republika Hrvatska je poduzimala aktivnosti na način kojim, uglavnom, samo informativno obavještava Bosnu i Hercegovinu o aspektima izgradnje Pelješkog mosta, pri čemu raspoložive činjenice tumači i uzima u obzir selektivno, onako kako to najviše odgovara interesima Republike Hrvatske. Bosna i Hercegovina se, također, diplomatskim notama jednostrano poučava o pravima i obvezama koje ima kao pomorska država, a pri tome se zanemaruju službeni stavovi Bosne i Hercegovine, kao i relevantne odredbe međunarodnog prava. U potpunosti se, od strane Republike Hrvatske, zanemaruje relevantna činjenica daje Republika Hrvatska sama preuzela sve ravne polazne crte bivše SFRJ, kod utvrđivanja unutrašnjih morskih voda i razgraničenja na moru sa međunarodnim vodama, a da je to pravo uskraćeno, te se i danas uskraćuje, drugim državama sljednicama bivše SFRJ koje izlaze na Jadransko more, među kojima je i Bosna i Hercegovina, nudeći im da se zadovolje međunarodno i općepriznatim pravom neškodljivog prolaza. Ono čime se pravi još veća šteta Bosni i Hercegovini jeste činjenica da je Republika Hrvatska, preuzimajući ravne polazne crte bivše SFRJ svojim unutrašnjim zakonodavstvom, a suprotno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, onemogućila Bosni i Hercegovini pravo pristupa međunarodnim vodama, na način daje Bosna i Hercegovina, u trenutnim okolnostima, zatvorena unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske preko kojih ne postoji niti međunarodno i općepriznato pravo neškodljivog prolaza.

Također, ponovo naglašavam, a smatram da je i Vama to poznato, da potpisana „Usuglašena bilješka iz prosinca 2006 godine", koju spominjete u Vašem odgovoru, ne može ni biti ništa više od bilješke, niti može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice, jer, kako je to i u samoj Bilješci jasno konstatirano, ista može predstavljati dogovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske samo u slučaju da bude odobrena od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Kako Vam je poznato, Vijeće ministara BiH nikada nije dalo suglasnost na pomenutu bilješku.

U svim pobrojanim okolnostima, jako nepovoljnim po Bosnu i Hercegovinu, od strane Republike Hrvatske nastoji se prezentirati faktičko stanje kao da postoji dijalog između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u pogledu razjašnjenja svih pitanja sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu, a ne želi se priznati da u konkretnom postoji neslaganje oko razgraničenja na moru sa kojim je povezan i projekat izgradnje Pelješkog mosta. U prilog navedenog ponovo navodim i naglašavam neke od posljednjih službenih stavova nadležnih organa Bosne i Hercegovine:

a) Dana 28.08.2017. godine Ministar civilnih poslova BiH je pisao Ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske o postojanju procesnih smetnji za gradnju Pelješkog mosta.

b) Dana 06.09.2017. godine, ja sam, kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH, osobno Vama uputio pismo (sa kopijom na znanje Nj.E Jean - Claude Juncker, predsjednik Europske komisije i gda. Corina Cretu, Komesar Europske komisije za regionalnu politiku) u kojem je traženo da se pristupi sastancima na ekspertnom i izvršnom nivou a radi usaglašavanja prijedloga i postizanja obostrano prihvatljivih rješenja, a prije izgradnje mosta Kopno - Pelješac.

c) Dana 06.09.2017. godine zamjenici predsjedavjućih Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH g-da Šefik Džaferović i Safet Softić su pisali g-dinu Anton io Tajani, predsjedniku Europskog parlamenta u kojem ga obavještavaju da Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješena i sporna pitanja, pitanja koja se, najavom gradnje mosta Kopno-Pelješac koja je financirana novčanim sredstvima EU, prejudicirano rješavaju na štetu Bosne i Hercegovine, sa molbom da se pomogne posredovanjem u rješavanju spornih pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

d) Dana 13.09.2017. godine na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojena je Deklaracija o Pelješkom mostu („Službeni glasnik BiH" br. 68/17) koju je podržala velika većina parlamentarnih stranaka. U Deklaraciji o Pelješkom mostu se pozivaju nadležni organi Republike Hrvatske, odnosno Europske unije, da bez odgađanja obustave radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava Bosne i Hercegovine i da se hitno uključe u razgovore sa Bosnom i Hercegovinom radi postizanja bilaterarnih rješenje u pogledu razrješenja granice na moru. Pozvano je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da se, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove deklaracije ne postignu bilateralna rješenja sa Republikom Hrvatskom, odnosno Europskom unijom, poduzmu sve neophodne pravne radnje, diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji, u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, donošenje posebnog Zakona o moru Bosne i Hercegovine i pokretanje pravnih procedura pred međunarodnim pravosudnim instancama.

e) Dana 29.09.2017. godine generalni direktor Glavne Direkcije za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije EU, g-din Mare Lemaitre je pozvao Republiku Hrvatsku da riješi otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje mosta Kopno - Pelješac, te da se, u međuvremenu, suzdrži od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje bi za posljedicu imale uvlačenje Evropske unije u pravne i finansijske obaveze zbog pokrenutih parnica treće strane. Pozitivna reakcija Republike Hrvatske je i u ovom slučaju izostala, još uvijek nemamo, otvorene nikakve razgovore vezano za most Kopno - Pelješac.

Imajući u vidu prethodno navedene činjenice, smatram da je neophodno da Vi, kao odgovoran premijer zemlje članice Europske unije, napravite iskorak iz dosadašnje situacije i ponudite Bosni i Hercegovini razgovore putem Vaših ovlaštenih predstavnika, uz obustavljanje daljih aktivnosti na izgradnji Pelješkog mosta, sa težnjom postizanja dogovora na korektnoj i fer osnovi, uz posredstvo Europske unije. Dogovora koji bi na najmanji način opteretio nacionalne interese Republike Hrvatske, ali koji bi zaštitio i garantirao Bosni i Hercegovini njena prava na moru i u cijelosti korespondirao sa odredbama međunarodnog prava. Zaista moram da naglasim, imajući na umu koliko su naše dvije države oslonjene jedne na drugu, da nam, osim ako to ne bude jedina preostala opcija, nikako ne priliči ovakva pitanja rješavati putem instrumenata i sredstava pravne zaštite pred međunarodnim sudovima i arbitražama, pri tome znajući da je za dogovor potrebno malo više pažnje i susretljivosti prema interesima susjeda.

U konačnici, još jednom naglašavam neophodnost i važnost pristupanja ratifikaciji Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. godine čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora. Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje kao i dobrih dosadašnjih i budućih komšijskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava.

Poštovani Premijeru, pozivam Vas da ovo moje pismo shvatite kao finalnu molbu Vama i nadležnim organima Republike Hrvatske da, u duhu dobrosusjedskih odnosa, inicirate obustavljanje svih aktivnosti koje se odnose na izgradnju Pelješkog mosta, a do postizanja bilateralnog sporazuma o pravima i obvezama naših zemalja u skladu sa odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, kao i o načinu povezivanja odvojenih teritorija Republike Hrvatske na način koji ne bi narušavao kvalitet povezivanja Bosne i Hercegovine sa međunarodnim vodama - kaže se u pismu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH koje je dostavljeno i Jean-Calude Junkeru, predsjedniku Europske komisije, Corini Cretu, komesarki Europske komisije za regionalnu politiku i Violeti Bulc, europskoj komesarki za transport.