Zvizdić: Hrvatski non-paper o BiH je oktroirani dokument

Visoki dužnosnik vladajuće SDA Denis Zvizdić ocijenio je u srijedu neprihvatljivim svaki pokušaj da se bez konzultacija s političkim akterima u BiH pokreću inicijative koje se bave Bosnom i Hercegovinom, uključujući tu i non-paper koji je Hrvatska početkom tjedna predstavila ministrima vanjskih poslova EU-a.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama iz država članica EU predstavio non-paper koji se tiče upravo stanja u BiH a inicijativu su u startu poduprle još i Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.

Riječ je o inicijativi pokrenutoj prije više od tri mjeseca a dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o zapadnom Balkanu.

Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom se želi predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe, pojasnio je ranije Grlić Radman.

No Zvizdić koji je potpredsjednik SDA i ujedno jedan od tri rotirajuća predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH sada kaže kako je to "pogrešan put" jer se Zagreb o inicijativi nije konzultirao sa Sarajevom.

Pročitajte još

Grlić Radman predstavio ''non-paper o Bosni i Hercegovini''

''Može se dogoditi da institucije EU doista usvoje neki dokument o BIH, a da ga Vijeće ministara i parlament BiH ne prihvate. Što smo onda dobili'', kazao je Zvizdić za javni servis BHT 1.

Istaknuo je kako je u vrijeme kada je bio predsjedatelj Vijeća ministara BiH imao veoma blisku i korektnu suradnju s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem pa bi tako trebalo raditi i sada.

''Očekujem od susjeda pomoć, ali ne oktroirana rješenja'', kazao je Zvizdić.

Prema dostupnim informacijama o sadržaju hrvatskog non-papera o BiH za koji Grlić Radman kaže kako je dobro prihvaćen među ministrima EU, u njemu su zapravo istaknuti ciljevi koje BiH mora ostvariti u provedbi reformi, uključujući tu provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava te promjene izbornog zakona.

Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama.

Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati.

Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine, stoji uz ostalo u dokumentu.