"Relaksacija odnosa između Hrvata i Bošnjaka fraza je koju Dragan Čović i Bakir Izetbegović godinama koriste kao politički okvir u fazama pregovora SDA i HDZ-a o vlasti i raspodjeli javnog dobra koje se tretira kao plijen", priopćila je danas Naša stranka, reagirajući na izjavu Dragana Čovića kako SDA i HDZ mjesecima rade na relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Kako navode iz Naše stranke, u praksi relaksacija ne znači rješavanje problema nego privremeno usklađivanje političkih interesa oko vlasti, proračuna i institucionalne kontrole, dok se ključna otvorena pitanja sustavno odgađaju. Rezultate njihove relaksacije vidimo u Mostaru, Stocu...
"Pitanje je što ovog puta smjeraju. Znači li relaksacija odnosa u konačnici i tihu reanimaciju političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu? Odnosi HDZ-a i SDA u tom se okviru često relaksiraju upravo kroz procese koji vode prema teritorijalnoj i institucionalnoj segmentaciji. Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etnoinstitucionalnog prostora. Krajnje je licemjerno govoriti kako Herceg-Bosna nikada neće biti stvorena kada je već stvorena tijekom tridesetogodišnje takozvane relaksacije odnosa između HDZ-a i SDA. Možda relaksacija u ovom slučaju znači i megakanton, kako je to dopredsjednik SDA Haris Zahiragić najavio prije samo mjesec dana", stoji u priopćenju.
Istodobno, dodaje se, u Mostaru se godinama radilo na jubilarnom predizbornom političkom zaoštravanju odnosa i bojkotima iza kojih stoje zakulisni dogovori.
Bošnjaci u Hercegovini ne samo da su majorizirani nego se u više sredina suočavaju i s diskriminacijom, posebno kroz problem nepoštivanja načela pariteta i nezastupljenosti u tijelima uprave, na što se često opravdano upozorava iz Stoca, Čapljine i Mostara.
"Zbog toga stvarna relaksacija odnosa ne može biti politički dogovor elita, nego isključivo dosljedna provedba europskih standarda: vladavine prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. To podrazumijeva provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Ako im je doista stalo do relaksacije, onda je ulazak u EU najbolje rješenje, proces koji vješto izbjegavaju jer on, između ostaloga, podrazumijeva i neovisno pravosuđe", poručuju iz Naše stranke.
Priopćenje Naše stranke u kojem oporbenu SDA optužuje da "relaksacijom odnosa s HDZ-om grade podijeljenu državu" ući će u anale političkog licemjerja, priopćeno je iz SDA.
"Pokušavajući se oprati od katastrofalnih rezultata tri i pol godina vladavine koja je državu dovela do najveće postdaytonske krize te koliko-toliko popraviti devastirani ugled uoči izbora, ova stranka i njezina predsjednica Sabina Ćudić uporno vrijeđaju inteligenciju građana glumeći oporbu", navodi se u priopćenju.
Kako kažu u SDA, kao što su lažnom ostavkom županijskog premijera Uka prevarili građane pokušavajući pobjeći od odgovornosti u Sarajevskoj županiji, sada javnost pokušavaju uvjeriti kako nisu vlast ni na federalnoj ni na državnoj razini.
Tri i pol godine Naša stranka zajedno s drugim strankama Trojke "relaksirala je odnose" s HDZ-om. To je rezultiralo preuzimanjem gotovo potpune kontrole nad Federacijom od strane HDZ-a, dok su kontrolu nad državom omogućili SNSD-u i HDZ-u.
"Nakon pristajanja na suspenziju Ustava, poništavanje političke volje Bošnjaka, prepuštanje desetaka važnih pozicija u FBiH i državi, cjelokupnog sektora cestogradnje, Fonda za okoliš, izbora HDZ-ova kandidata u Ustavni sud BiH i Upravni odbor FTV-a, nakon glasanja u Parlamentu BiH za osobe s 'crne liste', Fortina čuvanja pozicije ravnatelja BHANSA-e za Čovićeva zeta, poklanjanja pozicije gradonačelnika Mostara HDZ-u glasom Boške Ćavar i niza drugih ustupaka u kojima je izravno sudjelovala, Naša stranka, koja je uvijek bila na usluzi HDZ-u, sada račune pokušava ispostaviti drugima. Takve jeftine obmane neće proći, što god Naša stranka učinila u 'borbi za moć' i fotelju svoje predsjednice Ćudić", stav je SDA.
Politička stranka Narod i Pravda kaže kako izjava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića nije donijela nikakvu novu političku spoznaju, nego je samo javno potvrdila ono na što Narod i Pravda upozorava mjesecima, kako se između HDZ-a BiH i SDA vode intenzivni politički razgovori čiji sadržaj i ciljevi ostaju skriveni od javnosti.
Kada Dragan Čović govori o "relaksaciji odnosa", građani Bosne i Hercegovine dobro znaju da se iza tog pojma ne krije provedba presuda Europskog suda za ljudska prava niti uklanjanje diskriminacije, nego prije svega ostvarivanje višegodišnjih političkih ciljeva HDZ-a BiH okupljenih oko koncepta takozvanog legitimnog predstavljanja, novih izbornih jedinica i daljnje etničke teritorijalizacije Bosne i Hercegovine.
Narod i Pravda i partneri iz Trojke na takve projekte nisu pristali. Upravo zato što među strankama Trojke nije pronašao sugovornike spremne podrediti interese države Bosne i Hercegovine političkim zahtjevima HDZ-a BiH, Dragan Čović se očito okrenuo SDA kao političkom partneru s kojim pokušava postići ono što nije uspio s aktualnom parlamentarnom većinom.
Ako Dragan Čović doista govori o relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata, onda građani imaju pravo čuti što to konkretno znači. Podrazumijeva li relaksacija odnosa da će gradske vlasti u Mostaru konačno omogućiti izgradnju kulturnog centra Islamske zajednice? Podrazumijeva li rješavanje pitanja ukopa u mezarju u Stocu koje godinama opterećuje lokalnu zajednicu? Podrazumijeva li okončanje diskriminacije u zdravstvenom sustavu u Srednjobosanskoj županiji gdje HDZ godinama ima dominantan politički utjecaj?
Jedno je sasvim sigurno, Bakir Izetbegović i Dragan Čović na svojim sastancima nisu razgovarali o diskriminaciji povratnika i drugih građana u entitetu Republika Srpska, niti o političkom partnerstvu koje HDZ BiH godinama održava s Miloradom Dodikom i politikama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
"Sasvim je neobično i krajnje poražavajuće da o svemu javnost doznaje od Čovića, dok sam Izetbegović glasno šuti. Nikada se nije dogodilo da javnost od Čovića saznaje o bilo kakvom sastanku s bilo kime iz Trojke. Javnosti smo uvijek transparentno polagali račune, nikada ne pristajući na tajne dogovore. Postavlja se pitanje zašto Izetbegović o tome šuti, kao i o čemu još šute i Izetbegović i Čović?
Zbog toga je potpuno legitimno zaključiti da za Bakira Izetbegovića relaksacija odnosa znači nove političke ustupke Draganu Čoviću radi povratka SDA na vlast, dok za Dragana Čovića podrazumijeva ostvarivanje političkih ciljeva koje nije uspio nametnuti aktualnoj većini.
Postavlja se i sasvim legitimno pitanje za političke partnere SDA. Pregovara li Bakir Izetbegović iza zatvorenih vrata i u ime Demokratske fronte? Građani imaju pravo znati je li Željko Komšić uopće upoznat sa sadržajem ovih skrivenih razgovora i podržava li političku trgovinu koja se ponovno vodi u polumraku."