Srpska se raspisala UN-u: Tri naroda gaje veliko nepovjerenje

Republika Srpska opredijeljena je za provođenje Daytonskog sporazuma i uvjerena je da BiH može napredovati ako ovaj sporazum bude proveden kako je napisan, ističe se u prvom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Vijeću sigurnosti UN.

U izvještaju, koji se odnosi na razdoblje svibanj-listopad, Republika Srpska poziva druge zainteresirane strane da se pridruže tom opredjeljenju i ponovo potvrde svoju podršku Daytonskom sporazumu.

Razlog uspjeha

"Sve strane koje žele uspjeh BiH treba da, povodom 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, još jednom izraze svoju opredijeljenost za poštovanje ovog sporazuma, uključujući ustavnu strukturu koju je uspostavio", ističe se u prvom poglavlju i zaključuje kako "daytonski kompromis nijednom narodu nije ispunio sve težnje, ali je Daytonski sporazum kroz Ustav BiH dao strukturu koja je omogućila održiv mir i funkcionalnu uniju tri naroda koja međusobno gaje veliko nepovjerenje.

U izvještaju se navodi da se BiH ponovo izgradila i oporavila od rata, pridružila Vijeću Europe i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, te dodaje da je BDP po glavi stanovnika učetverostručen od 2000. do 2018. godine i imao je stabilan rasta do krize Covid-19.

"Ključan razlog daytonskog uspjeha leži u poštovanju dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH. Većinu nadležnosti Ustav daje entitetima i sadrži različite mehanizme koji su pažljivo postavljeni tako da štite interese entiteta i konstitutivnih naroda kao što je Richard Holbrooke, glavni pregovarač u ime SAD u Daytonu, rekao 2007. godine: `Bosna je federativna država. BiH mora i biti strukturirana kao federativna država i ne možete imati unitarnu vladu zato što bi se zemlja vratila sukobima. To je razlog zbog kog je Daytonski sporazum vjerojatno najuspješniji mirovni ugovor na svijetu u posljednjoj generaciji, uvažava stvarnost`'', ističe se u izvještaju.

Uvjet zastupanja

U prvom poglavlju naglašava se da neki kritiziraju Ustav BiH zbog mehanizama zaštite entiteta i konstitutivnih naroda kojima se može provjeriti volja većine na nivou BiH.

"Ustavi demokratskih država ne daju pravo većini da tek tako nameće svoju volju preostalom izbornom tijelu. Čvrst ustav prilagođen je političkoj stvarnosti zemlje. Ustav ograničava moć većine na državnoj razini na razne načine, na primjer uvođenjem ljudskih prava, davanjem ovlasti federalnim jedinicama, uvjetom kvalificirane većine i sudskom revizijom.

Mnogi ustavi ograničavaju volju većine time što teritorijalnim i drugim jedinicama omogućava predstavljanje na državnoj razini. Na primjer, u američkom Senatu sjede po dva senatora iz svake države, bez obzira na njenu veličinu. Njemački Bundesrat svakoj pokrajini daje tri do šest glasova. Španjolski senat sastoji se od po četiri predstavnika svake pokrajine i senatora koje imenuju autonomne zajednice. Belgijske senatore imenuju parlamenti belgijskih regija i jezičnih zajednica, a neki zakoni u belgijskom Predstavničkom domu zahtijevaju većinski glas svake jezičke grupe", precizirano je u prvom poglavlju 24. izvještaja.

U tekstu se pojašnjava da na sličan način Ustav BiH sadrži uvjet zastupanja i kvalificirane većine, kojim se štite interesi entiteta i konstitutivnih naroda koji čine BiH i dodaje da je Ustav BiH uspješno sačuvao mir i stabilnost zato što je prilagođen političkoj stvarnosti BiH, koju karakteriziraju tri naroda čiji se pripadnici boje dominacije jednog ili oba druga naroda.

"BiH će procvjetati kada akteri u BiH i izvan nje prihvate dejtonski kompromis i poštuju Dejtonski sporazum. To ne znači da BiH funkcionira nesmetano. Prije svega, vlast na nivou BiH je potpuno disfunkcionalna. Razlog ove disfunkcionalnosti, međutim, ne leži u daytonskom ustavu, već upravo suprotno. Razlog je odbijanje ključnih članova međunarodne zajednice i najutjecajnije bošnjačke stranke SDA da prihvate dejtonske principe. Kada međunarodna zajednica i SDA konačno budu prihvatile dejtonsku strukturu BiH tako da se daytonski ustav dosljedno primjenjuje, BiH će postati mnogo funkcionalniji i uspješniji politički sustav", navodi se u izvještaju.

Ne postoji alternativa

Kao i u brojnim zemljama sa prepoznatljivim grupama i regijama, navodi se u tekstu, i Ustav BiH ublažava ovaj problem strogo ograničavajući nadležnosti razine BiH, čime je na minimum svedena potreba za odlučivanjem na razini BiH.

U Ustavu BiH navedene su nadležnosti institucija BiH i jasno se kaže da "sve vladine funkcije i ovlaštenja, koja nisu ovim ustavom izričito dana institucijama BiH, pripadaju entitetima".

"Nažalost, neustavna centralizacija nadležnosti nastala, u velikom dijelu, zbog nelegalnih i promašenim postupcima visokog predstavnika sabotira daytonski koncept. Disfunkcionalnost BiH nije izazvao Ustav BiH, nego nasilje izvršeno nad Ustavom. Upravo je neustavna centralizacija nadležnosti izvor mnogih čestih i najkontroverznijih zastoja koji su obilježili upravu na razini BiH", ističe se u tekstu.

Ne samo da je iskustvo dokazalo da je daytonska formula uspješno održala mir i omogućila napredak u BiH, dodaje se u izvještaju, već i da ne postoji održiva alternativa.

"Čak ni pola stoljeća represivne vlasti u bivšoj Jugoslaviji nije uspjelo ugasiti zasebne nacionalne identitete i rivalstvo. Prijedlozima koji prenebregavaju povijest i složen nacionalni sastav BiH u prilog nerealne i utopijske vizije ujedinjene i centralizirane države predstavlja ili ciničan pokušaj da Bošnjacima da prednost ili plitkouman trijumf nade nad iskustvom", navodi se u izvještaju.

Međunarodna zajednica ne shvaća

U prvom poglavlju se ocjenjuje da su komentari određenih članova međunarodne zajednice koji tvrde da je potrebno revidirati Dayton beskorisni i destabilizirajući i ističe da daytonski ustav nije privremeni akt.

"Članovi međunarodne zajednice ponekad ne shvaćaju suštinski značaj dejtonskog kompromisa. Povremeno govore kao da je dejtonski ustavni poredak niz privremenih sredstava. Ustav BiH sadrži adekvatnu mehaniku kojom može da se mijenja i dopunjava, a svaki ustav je s vremena na vrijeme potrebno mijenjati. Međutim, Ustavu manje treba reforma, a više poštovanja. Drugim riječima, politički problemi u BiH nisu rezultat nefleksibilnog ustava, nego štetnog petljanja visokog predstavnika u daytonski sustav, činjenice da tako nametnute izmjene potvrđuje blok stranih i bošnjačkih sudaca Ustavnog suda, nepodržavanje daytonskog okvira od međunarodne zajednice i blokiranja primjene ustavnih mehanizama zaštite od SDA", naglašava se u tekstu.

Činjenica je, dodaje se, da je Ustav već izmijenjen, doduše nezakonito i neformalno, i to u značajnoj mjeri i ne nabolje.

Jedan narod kao pod opsadom

"Visoki predstavnik, koji djeluje u potpunosti izvan ustavnih i zakonodavnih struktura BiH, nametnuo je veliki broj zakona kojima se centraliziraju nadležnosti u direktnoj suprotnosti sa Ustavom", navodi se u prvom poglavlju i dodaje da su te izmjene samo povećale disfunkcionalnost BiH i neslaganja.

U tekstu se ukazuje da prijetnje promjenom dejtonske strukture imaju destabilizujući utjecaj u okviru političke dinamike u BiH, a mehanizmi zaštite iz dejtonskog ustava neophodni su ne samo da bi se osigurali mir i stabilnost, nego i da bi narodi u BiH mogli da prevaziđu međunacionalne barijere i uarađuju.

"Tek kada narodi u BiH budu osjećali da su potpuno zaštićeni od dominacije drugih, moći će da izgrade povjerenje i pređu preko nacionalnih linija ka zajedničkim ciljevima. Pokušaji da se mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda ukinu izazivaju nepovjerenje i neslaganja. Međunacionalna suradnja postaje gotovo nemoguća kada se jedan narod osjeća kao pod opsadom", pojašnjeno je u prvom poglavlju.

Kada visoki predstavnik i međunarodna zajednica podržavaju nastojanja SDA da dodatno centralizira upravu u BiH i javno izjavljuje da su izmjene Ustava BiH potrebno u političke svrhe, naglašava se u izvještaju, ti postupci samo dodatno destabiliziraju političku klimu zato što se strane kojima nisu zajamčeni mehanizmi zaštite i autonomija iz Daytona osjećaju ugroženo i shodno tome i reagiraju.

Oskudno poznavanje

U izvještaju se ističe i da omalovažavanje daytonske formule od članova međunarodne zajednice ne ide u prilog poštovanju Ustava i generalno vladavini prava.

"U nadmenim komentarima stranih dužnosnika ili tehničkih specijalista u međunarodnim organizacijama koje djeluju na zapadnom Balkanu veoma često se omalovažavaju Ustav BiH i drugi elementi Dejtonskog sporazuma. U mnogim slučajevima, takve izjave daju dužnosnici s oskudnim ili nikakvim poznavanjem ustavnog i međunarodnog prava, a ponekad čak i dužnosnici koji se uopće nisu upoznali s detaljnim tekstom Ustava i drugim ključnim dokumentima koji čine Daytonski sporazum.

Ti dužnosnici bi se trebali prisjetiti da oni koji namjeravaju da otvoreno krše zakon svoje nezakonito ponašanje često pravdaju time da sam zakon ne zavređuje poštovanje i poslušnost. Neutemeljeno omalovažavanje Daytonskog sporazuma, naročito onih mehanizama zaštite koji su ugrađeni u Ustav BiH s ciljem uvažavanja i očuvanje prava konstitutivnih naroda, ni na koji način ne doprinosi poštovanju Ustava i zakona i institucija koje ih sprovode", ukazuje se u izvještaju.

Ovlaštenja OHR-a

Umjesto da kritiziraju Daytonski sporazum i Ustav BiH, dodaje se u ovom dokumentu, članovi međunarodne zajednice bili bi od mnogo veće pomoći da se zalažu da se taj sporazum sprovodi dosljedno i na odgovornost pozovu oni akteri u BiH koji nastoje da uruše daytonsku strukturu.

U izvještaju se konstatira i da visoki predstavnik nastavlja da prisvaja diktatorska ovlaštenja suprotno Daytonskom sporazumu, donosi zakone, poništava odluke Ustavnog suda i smjenjuje izabrane zvaničnike, a nedavno je zaprijetio da će ponovo posegnuti, nezakonito, za takozvanim bonskim ovlaštenjima.

"Mandat visokog predstavnika ne uključuje nikakvo ovlaštenje, ni izričito ni konkludentno, da donosi odluke koje su obavezujuće po vlade i građane BiH. Aneks 10 definira striktno ograničen mandat, na osnovu kog visoki predstavnik ima ovlaštenje da sudjeluju u tim aktivnostima i da `prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, sudjeluje na sastancima i izvještava`", navodi se u tekstu.

U Izvještaju se dodaje da Vijeće za provođenje mira (PIC), ad hoc grupa zemalja bez zakonskog ovlaštenja, nema nikakvo ovlaštenje da visokom predstavniku daje dodatna ovlaštenja, niti je to ikada i mogao da čini, te da dodatna ovlaštenja, osim po osnovu mandata koji crpi iz Dejtonskog sporazuma, visokom predstavniku nikada nije dalo ni Vijeće sigurnosti UN.

"Primjena bonnskih ovlasti je nezakonita, slabi poštovanje građanskih institucija i vladavinu prava, sije sjeme razdora i najveći je uzrok disfunkcije koja danas prevladava na nivou BiH", zaključuje se u prvom poglavlju 24. izvještaja Republike Srpske upućenom Vijeću bezbjednosti UN.