Skupština Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) usvojila je u srijedu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima HNŽ, a predsjedatelj skupštine Šerif Špago (SDA) ističe da su priče o uvođenju paralelnih policijskih struktura u HNŽ jeftino politikanstvo.

On podsjeća da je u rujnu 2013. istekao četvorogodišnji mandat policijskom komesaru Amiru Begiću. U razdoblju od rujna 2013. do rujna 2014. Uprava policije HNŽ je bila bez komesara i bez v.d. komesara, a polovinom 2014. je istekao mandat i Policijskom odboru. Krajem rujna 2014. godine Nezavisni odbor, napominje Špago, mimo propisanih procedura i bez Odluke Vlade HNŽ, imenuje na poziciju komesara Iliju Lasića.

Nagomilani problemi

''Županijski sud u Mostaru je polovinom 2017. donio pravomoćnu odluku da je Lasićevo imenovanje nezakonito i da ga Vlada HNŽ treba razriješiti, što se, nažalost, nije dogodilo i Lasić je mimo odluke Suda ostao na poziciji do kraja rujna 2018. godine. Od tada je Uprava policije bez komesara. Imajući u vidu da se ovo pitanje nije moglo riješiti, Klub Bošnjaka i pojedini ministri iz Vlade HNŽ obraćali su se OHR-u i drugim međunarodnim predstavnicima da pomognu u prevazilaženju problema jer je važeći Zakon o unutarnjim poslovima nametnuo OHR, a Skupština potvrdila. Pozvali smo ih da reagiraju ili daju tumačenje tih odredbi, a njihove preporuke su bile da to trebaju riješiti vlasti HNŽ. Mandat Nezavisnog odbora je istekao 2017. i od tada nije bilo ni ovog tijela. Zbog nepostojanja potrebnih tijela, nije vršeno redovno činovanje, niti su rješavana druga pitanja radnopravnog statusa policijskih službenika'', navodi Špago.

Zbog svih navedenih problema koji mogu dovesti do težeg narušavanja sigurnosti u žuapniji, tražilo se, kaže, rješenje koje bi zaustavilo dalje urušavanje sustava i napravio iskorak u rješavanju nagomilanih problema. Jedno od rješenja koje je prihvaćeno su izmjene zakona na kojem su radili ljudi sa znanjem i iskustvom iz MUP-a, te je nakon toga Vlada prihvatila i Skupštini predložila navedene zakone. Za zakone je glasalo više od dvije trećine zastupnika koji dolaze iz četiri stranke.

''Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima prije svega definiše institut zamjenika komesara, kojeg, kao i komesara, bira Nezavisni odbor i predlaže Vladi za imenovanje. Zakon dalje precizira procedure imenovanja u skladu sa sudskim presudama, a koje su ograničile nadležnost Nezavisnog odbora po tom pitanju, kao i procedure smjene komesara. Precizirane su i odredbe o vršiocu dužnosti komesara. Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima ažurira postojeće odredbe o dodjeli činova za policijske službenike koji ispunjavaju Zakonom definirane uvjete, a sve zbog toga što u dužem vremenskom razdoblju nije bilo redovnog unaprjeđenja i činovanja, kako bi se mogle popuniti upražnjene pozicije za koje su predviđeni kako niži činovi tako i pozicije za koje su predviđeni činovi od mlađeg inspektora do glavnog inspektora. Ove procedure su ograničene na devet mjeseci. Nakon činovanja može se pokrenuti postupak prijema nedostajućih policajaca i mlađih inspektora, što će posebno utjecati na poboljšanje sigurnosne situacije. Naravno, ne smatram da su ovo trajna rješenja, ali ona definitivno mogu ukloniti probleme sa kojima se trenutno suočavamo do usvajanja potpuno novog zakonskog rješenja na kojem se već radi. Siguran sam da će se taj zakon moći uskladiti sa najvišim standardima iz oblasti sigurnosti'', ističe Špago.

Polemika

On naglašava kako je funkcija zamjenika komesara izazvala polemiku na dva nivoa. Prvi nivo je polemika i kritika od strane ''analitičara za sve i svašta'', odnosno politikanata koji, dodaje, iznošenjem potpunih neistina i pokušajem dovođenja u zabludu javnosti žele ostvariti političku korist i njih ne želi posebno komentirati. Oni će za svoje politikanstvo, kaže Špago, polagati račune građanima, a posebno policijskim službenicima koje na taj način vrijeđaju.

''Bilo je i analiza i polemika od ljudi iz sigurnosnog sektora, koji to gledaju kroz dostignute standarde u zemljama Europske unije, iznoseći netočne tvrdnje da se uvode dva lanca u rukovođenju policijom. Njihov problem je što to posmatraju sa pozicije teorije po principu ''sve ili ništa'', ne sagledavajući trenutno stanje i probleme u MUP-u HNŽ, a na koje se odražava i trenutna ukupna situacija u BiH. Ti ljudi se svakodnevno ne suočavaju sa problemima sa kojima se mi suočavamo i lako im je iz te pozicije kritikovati tražeći ''savršena rješenja''. Također treba uvažiti i polemike i razmišljanja običnih ljudi, koji su zbog određenih vandalskih ispada pojedinaca i grupa u proteklom razdoblju ili neadekvatnog reagovanja pojedinih rukovodilaca u MUP-u izgubili povjerenje u pojedine policijske službenike i po ovom pitanju imaju radikalne zahtjeve. Funkcija zamjenika komesara policije nije iznimka u sigurnosnim agencijama u BiH, jer ta funkcija postoji u SIPA-i, OSA-i, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Federalnoj upravi policije i tako dalje. Uvođenje zamjenika komesara doprinijet će bržem i lakšem rješavanju nagomilanih problema u Upravi policije HNŽ. U javnosti se plasiraju priče o ''dvojnosti u rukovođenju policijom'', što je netočno jer će komesar i dalje jedini imati ovlaštenja za rukovođenje policijom vezano za policijske aktivnosti u vezi sigurnošću građana, sprječavanja i otkrivanja krivičnih djela na prostoru cijelog kantona i tako dalje. Zamjenik komesara ima određena ovlaštenja u dijelu zadataka koje Zakon propisuje komesaru, a to je da sa uz njegovu suglasnost vrši raspoređivanje određenog broja rukovodećih policijskih službenika na pozicije u Uredu komesara i izbor članova određenih komisija'', pojašnjava Špago.

Upitan hoće li nakon ovih izmjena HNŽ konačno dobiti policijskog komesara i štp je za operativni rad policije i sigurnosnu situaciju u županiji značilo nepostojanje Komesara u proteklim godinama, Špago kaže da je Skupština na posljednjoj sjednici imenovala Nezavisni odbor i otkočila proces za raspisivanje javnog poziva za izbor komesara i zamjenika komesara i da se nada da će se te aktivnosti završiti u skladu sa Zakonom, i da ćemo dobiti najbolje kandidate koji se prijave na ove pozicije, te da će se kadrovska pitanja kvalitetno riješiti i da ćemo nakon popune i prijema novih kadrova stanje sigurnosti biti na nivou koji građani očekuju.

12 mjeseci za rješavanje većine problema

''Ne mogu se sva ova pitanja brzo riješiti, ali očekujem da je sljedećih 12 mjeseci dovoljno za rješavanje većine problema'', kaže predsjedatelj Skupštine HNŽ.

Kada su u pitanju optužbe da se tim izmjenama stvaraju paralelne etničke strukture u upravi policije ili čak uvođenje ''dvije stranačke policije'' Špago ističe da su to neopravdane primjedbe, kao i da je odredba prema kojoj ''čelni ljudi ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda'' uvođenje etničkih podjela u MUP.

''Naravno da je to netočno. Zakon o unutarnjim poslovima predviđa da će ''konstitutivni narodi i Ostali bit propocionalno zastupljeni prema popisu stanovništva iz 1991.''. To se odnosi i na rukovodeće pozicije u Upravi policije, a ne samo na ukupan broj policijskih službenika. Sve sigurnosne agencije na nivou BiH sada funkcionišu po principu da su na tri prve rukovodeće pozicije osobe iz različitog konstitutivnog naroda. Tako je i u Upravi policije FBiH na prve dvije pozicije. Za to niko ne govori da je etnička podjela, a u HNK jeste? Ponavljam da su rukovođenje PU Mostar, PU Konjic, PU Čapljina i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije, kao i operativne aktivnosti policije, nadležnost komesara. Potrebno je napomenuti da izmjenama Zakona, suprotno tvrdnjama pojedinaca, nije dato nijedno dodatno ovlaštenje ministru u odnosu na postojeći Zakon. Zlonamjerne tvrdnje o ''dvije stranačke policije'' su potpuno neutemeljene i nisu ništa drugo nego jeftino politikanstvo, te ih je kao takve teško komentirati. Građani će svakako osjetiti napredak u praksi. Sadašnji policijski službenici koji su u Upravi policije HNŽ od njenog osnivanja, posebno oni sa činovima, su i u ovakvim otežanim uvjetima funkcioniranja nadljudskim naporima izvršavali svoje zadatke, te tvrdnje o ''stranačkim policijama'' su prije svega omalovažavanje njih kao profesionalaca. Ti koje iznose takve tvrdnje će morati objasniti svoje stavove čestitim policajcima koji svakoga dana rade na očuvanju sigurnosti, života i imovine građana HNŽ'', zaključuje predsjedatelj Skupštine HNŽ Šerif Špago.