Promjena američkog pristupa nova je šansa za BiH

Američki State Department objavio je izvješće podneseno Kongresu u kojem se govori o politici koju će administracija Donalda Trumpa primjenjivati prema Bosni i Hercegovini. Riječ je o dokumentu koji je dio novog pristupa prema BiH, promoviranog prije godinu dana, a koji se sve snažnije oslanja na dogovor domaćih političkih aktera.

Iako je odustajanjem od projekata "izgradnje nacija" došlo do zaokreta u politici SAD-a prema BiH, Sjedinjene Američke Države još jednom su potvrdile kako će nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Istodobno, inzistiranje na dogovoru domaćih aktera o ključnim problemima predstavlja značajan odmak od politika koje su SAD provodile u posljednjih 25 godina.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić ističe kako izvješće potvrđuje kontinuitet američke politike, ali i donosi novu dimenziju.

"Izvješće Kongresa govori o kontinuitetu, a to je potpora integritetu i stabilnosti BiH te njezinoj daytonskoj strukturi. Novi zaokret boli najviše one koji su pokušali kroz razne procese dovesti u pitanje daytonsku arhitekturu BiH", kazao je Brkić.

Naglasak na unutarnjem dogovoru

SAD od političkih aktera u BiH traži postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima, što godinama zagovaraju i hrvatski i srpski politički predstavnici. Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža navodi kako su Sjedinjene Države u izvješću jasno definirale faze koje prethode većem angažmanu.

"SAD su to prepoznale i u posljednjem izvješću govore o nekoliko faza koje su potrebne prije nego se dođe do mogućnosti investiranja, što je njihov cilj. Oni traže sigurno okruženje, odnosno da je sigurnost na onoj razini na kojoj treba biti, to jest da nema sigurnosnih izazova", pojašnjava Kaluža.

Sugovornici ocjenjuju kako je razdoblje međunarodnog intervencionizma u BiH završeno te da su domaći politički akteri sada upućeni jedni na druge. Brkić smatra kako se takav oblik djelovanja više neće ponoviti.

"Ne mislim da će se više ikada dogoditi intervencionizam kakav smo imali ranije, ali imat ćemo i dalje stabilnoga partnera. Mi također trebamo definirati svoje interese spram njih i to je ključna stvar", naglasio je.

Izazovi političkog sustava

Unutarnji dogovor pokušavao se postići i ranije, no, kako se navodi, Sarajevo je redovito odustajalo od postignutih sporazuma. Kaluža upozorava na problem funkcioniranja političkog sustava i razumijevanja demokratskih procesa.

"Unutarnji dogovor mora biti postignut od političkih lidera naroda. To je čisti parlamentarni sustav, s tim što postoji problem s kojim se suočavamo jer političko Sarajevo ne razumije formu ili smisao političkog pluralizma i parlamentarnog života u demokratski uređenim zemljama", rekao je Kaluža.

Zaključno, ističe se kako tri konstitutivna naroda moraju tražiti rješenja za ključna pitanja poput državne imovine, Izbornog zakona i zatvaranja OHR-a, ako žele osigurati dugoročnu stabilnost i opstanak Bosne i Hercegovine, piše RTV HB.