Pregažena obećanja: Što nije ispoštovano iz dopunskog pisma MMF-a

Vlasti u BiH nisu u potpunosti ispoštovale obaveze iz dopunskog pisma namjere koje su sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) potpisali Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar financija BiH, Senad Softić, guverner Centralne banke, Fadil Novalić, predsjednik Vlade FBiH, Jelka Milićević, ministrica financija FBiH, Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, i Zoran Tegeltija, ministar financija RS.

Naime, u paragrafu 6 dopunskog pisma navedeno je da se vlasti u BiH uzdržavaju od povećanja plaća u javnom sektoru, uz napomenu da se ne povećavaju osnovice za plaće, kao ni platni koeficijenti. Osim toga, u dopunskom pismu su se obavezali da će se konzultirati sa osobljem MMF-a, i to "na vlastitu inicijativu", kako su napisali u paragrafu 2, u slučaju bilo kakvih promjena politika. Činjenica da je sastanak Odbora direktora MMF-a planiran za danas naprasno otkazan u petak jasno govori da se vlasti BiH nisu konzultirale prilikom odluka o povećanju davanja za boračke kategorije i povećanja plaća u javnom sektoru.

Fiskalna disciplina

U paragrafu 26 ponovili su da neće donositi nikakve odluke bez konsultacija s osobljem MMF-a, te da neće biti nikakvih revizija usvojenih ekonomskih politika.

"Uzdržat ćemo se od usvajanja ili jačanja bilo kakvih trgovinskih ograničenja ili drugih mjera ili politika koje bi mogle pogoršati platnu bilansu", naveli su oni.

Kao dokaz da će ispoštovati sve što je dogovoreno, u paragrafu 5 su istaknuli da će voditi fiskalnu politiku u skladu s usvojenim proračunima u 2018. godini.

"Također ćemo ispoštovati fiskalna ograničenja za 2018. godinu koja smo dogovorili s osobljem MMF-a", navedeno je u paragrafu 5.

Tada je pojašnjeno da će održati fiskalnu disciplinu, smanjivati javnu potrošnju i novac usmjeravati u investicije.
"Kao što smo predvidjeli u proračunima za 2018, vlade će smanjiti izdvajanja za plaće i dovesti ih u sklad sa bruto domaćim proizvodom tako što ćemo nastaviti sa zamrzavanjem plata i smanjenjem javnog zapošljavanja", napisali su oni.
Uz to su još i predložili kvartalne kontrole kako se ove mjere sprovode.

Registar zaposlenih

"Kako bismo suzbili troškove plaća u javnom sektoru na održiv način, razvijamo javni registar svih zaposlenih uz pomoć Svjetske banke", stoji u paragrafu 16.

Iz izvještaja koji je MMF napisao prilikom odobravanja isplate druge tranše početkom godine, oni su istaknuli da plaće treba smanjivati, a ne povećavati.

"Plaće u BiH su u apsolutnim iznosima male i tek su nešto više od očekivanih s obzirom na produktivnost. Na visinu prosječne plaće utiču visoke plaće u javnom sektoru, mada bi ograničenje plaća po osnovu tekućeg programa sa MMF-om trebalo dovesti do smanjenja plaća u javnom sektoru u srednjoročnom periodu, gdje će se kao efekt u određenoj mjeri vidjeti i smanjenja plaća u privatnom sektoru. Istovremeno, produktivnost rada je prilično niska prema regionalnim standardima", naveo je MMF.

Vlasti u BiH se opravdavaju time što povećanje beneficija za boračke kategorije i povećanje plaća u javnom sektoru neće ići iz potrošnje.

Objašnjavaju da će do povećanja plaća doći na osnovu smanjenja poreznog opterećenja, što potkrepljuju paragrafom 9d dopunskog pisma u kojem je navedeno da se radi stimulacije zapošljavanja planira smanjenje poreznog opterećenja na rad.

Međutim i površno čitanje dokumenta pokazuje da ni u jednom trenutku nije bila namjera da se porezno rasterećenje usmjeri u plaće u javnom sektoru, već da se koristi isključivo kao podrška reformama. Drugim riječima, porezno rasterećenje na rad u institucijama RS Vlada nije trebalo usmjeriti u plaće, nego u reforme i investicije.

Usporavanje reformi

Da je to tako, svjedoči i press-konferencija Tegeltije prilikom predstavljanja rebalansa proračuna RS na kojoj je govorio samo o investicijama, što jeste dogovoreno s MMF-om, a na novinarsko pitanje hoće li biti povećanja plaća ove godine, tada je odgovorio odrično.

Iz Ministarstva financija RS jučer je Srni objašnjeno da je ukupan okvir plaća u javnom sektoru u RS ostao na prošlogodišnjem nivou  i ni na koji način nije i neće biti ugrožen zakonima koji imaju za cilj poboljšanje primanja u RS.

Na pitanje Srne je li u Vladu RS stigla najava o mogućem otkazivanju posljednje tranše MMF-a za BiH, Srni je rečeno da je Ministarstvo financija obaviješteno posredstvom Ureda rezidentnog predstavnika MMF-a da je planirana sjednica Izvršnog odbora ove financijske institucije na kojoj je trebalo biti zaključen pregled i odobrenje naredne tranše odgođena radi razmatranja seta zakona koji je donijela Vlada RS s ciljem poboljšanja primanja u realnom i javnom sektoru i zbog odluke Vlade FBiH da poveća proračun za 14 milijuna KM Zakonom o pravima boraca u tom entitetu.

U Vladi FBiH objašnjavaju da će povećanje davanja za boračke kategorije biti usklađeno s usvojenim proračunom.
Izvor Nezavisnih govori da vlasti imaju dovoljno likvidnosti da im MMF ne treba ove godine, ali da bi eventualno nepoštovanje obaveza imalo negativni efekt na međunarodne financijske institucije od kojih očekuju financijsku pomoć u budućnosti.  Također, dodaje da se povećanje plaća može izvesti na način da aranžman ne bude ugrožen, ali da će ono usporiti reforme i pogoršati stanje financija u narednoj godini.

Podsjećanja radi, "okidač" za otkazivanje sastanka MMF-a o BiH je najava Vlade FBiH o povećanju davanja za boračke kategorije, a s pažnjom su pratili i raspravu u RS o povećanju plaća u prosjeku od 30 do 50 maraka.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da Republika Srpska ne može izvršavati svoje obaveze bez nove tranše aranžmana.

"Nisam protiv povećanja plaća, ali ne mogu se dizati plaće dva mjeseca pred izbore. Mislim da će, ako do toga dođe, biti ugrožen aranžman i 150 milijuna KM od MMF-a", kazao je Šarović.