Podrška građana BiH ulasku u Europsku uniju porasla za 20 posto

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 2. srpnja 2019. godine informaciju o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stavovi građana o članstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u Europsku uniju“, koje je Direkcija za evropske integracije provela u travnju ove godine, prenosi Anadolija.

Istraživanje pokazuje značajan porast podrške građana ulasku BiH u Europsku uniju, koja je u poređenju sa prethodnom godinom, veća za preko 20 posto.

U slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u Europskoj uniji 76,6 posto ispitanika se izjasnilo da bi glasali za ulazak u EU. U Federaciji BiH članstvo u EU podržava 86,5 posto građana, u Republici Srpskoj taj procenat iznosi 58,9, a u Brčko distriktu 69 posto.

Stanovnici BiH koji su za ulazak u Europsku uniju kao razloge podržavanja najčešće navode garanciju trajnog mira i političke stabilnosti (32,6 posto), slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (28,3 posto) i poštivanje zakona i propisa (18,8 posto). Strah od većih troškova života i poreza je najčešći razlog protivljenja ulasku u EU, navode iz Direkcije za europske integracije.

Na pitanje koja je reforma neophodna za unapređenje svakodnevnog života građana 46,8 posto ispitanika je navelo borbu protiv korupcije, 20,2 posto građana smatra da je neophodna reforma pravosuđa, a 11,9 posto misli da je to reforma socijalnog sustava, odnosno, pravednija socijalna zaštita.

Ukupno 25,5 posto ispitanika smatra da je Europska unija zainteresirana za pristupanje BiH zbog osiguranja mira i stabilnosti, 24,5 posto zbog prirodnih resursa BiH, dok je 17,3 posto ispitanika kao razlog navelo širenje europskog tržišta.

Da će najveću korist od ulaska BiH u EU imati mladi navelo je 47,1 posto ispitanika, 19 posto građana je odgovorilo da će to biti političari, a 13,8 posto anketiranih misli da korist neće imati niko posebno.

Najveći postotak građana (43,4 posto) smatra da politizacija procesa integrisanja otežava integraciju BiH u Europsku uniju, 19,5 posto građana su kao razlog naveli nespremnost na promjene, dok je 11,2 posto ispitanika odgovorilo da su to objektivne prepreke, odnosno, obimne reforme u svim sferama života.

Istraživanje je provedeno putem CATI metode, na uzorku od 1.201 ispitanika, reprezentativnom na nivou cijele države, zaključili su iz Direkcije za europske integracije.