Nema disciplinske odgovornosti sudaca zbog provedbe presude Dodiku

Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) zaključio je da nema disciplinske odgovornosti sudaca Osnovnog suda u Banja Luci u predmetu koji se odnosi na izvršenje posljedica pravomoćne presude protiv Milorada Dodika. Međutim, otvoreno je pitanje kako sustav treba postupati kada različite pravosudne institucije imaju suprotna tumačenja nadležnosti za provedbu sudskih odluka.

Odluka utemeljena na pravnom tumačenju

Ured disciplinskog tužitelja formirao je predmet na temelju informacije i zaključka koje je u ožujku zaprimio od VSTV-a.

Prema priopćenju, nakon analize pribavljene dokumentacije Ured je ocijenio da je u konkretnom slučaju riječ o sudskoj odluci utemeljenoj na pravnom tumačenju te da suci ne mogu disciplinski odgovarati za mišljenje ili odluku donesenu u okviru svoje službene dužnosti.

U priopćenju podsjećaju da je Sud BiH pravomoćnom presudom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od godinu dana, koja je kasnije zamijenjena novčanom kaznom, kao i sigurnosnu mjeru zabrane obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Presuda je dostavljena Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH), koje je potom donijelo odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Sud BiH u više je navrata naveo da su pravne posljedice osude nastupile po sili zakona te da njihovu provedbu trebaju izvršiti druga nadležna tijela, uključujući registracijske sudove, jer Državni sud nema ovlasti sam obavljati administrativne upise ili izmjene u registrima političkih organizacija.

Nema zakonske obaveze za pokretanje postupka 

Osnovni sud u Banja Luci, koji vodi registar političkih organizacija, zauzeo je stajalište da nema zakonsku osnovu po službenoj dužnosti pokrenuti postupak brisanja Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Taj sud ocijenio je da je za izmjenu podataka u registru potreban prijedlog ovlaštene osobe te da takva mogućnost nije predviđena ni Zakonom o izvanparničnom postupku Republike Srpske ni Zakonom o političkim organizacijama.

Prema priopćenju VSTV-a, Ured je razmotrio i odredbe o mogućem sukobu nadležnosti, što, kako navode, u konkretnom slučaju nije primjenjivo.

"U konkretnom slučaju riječ je o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH, zbog čega se, uzimajući u obzir dosadašnju praksu disciplinskih tijela u vezi s takvim pravnim pitanjima, ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH", navedeno je u priopćenju.

Dalje navode da Ured nije nadležan razmatrati sudske odluke i konačno stajalište izneseno u rješenju Vijeća sudaca Osnovnog suda u Banjoj Luci. Dodaju da tumačenje pravnih normi o nadležnosti pripada sudskoj funkciji, a Osnovni sud u Banja Luci u ovom je slučaju svoje tumačenje dao u rješenju od 24. studenoga 2025. godine, na koje nije izjavljena žalba.

Podsjetimo, Osnovni sud u Banjoj Luci odbacio je prijedlog SIP-a BiH da se po službenoj dužnosti pokrene postupak brisanja Dodika, kao osobe ovlaštene za zastupanje SNSD-a, iz registra političkih organizacija. Kao obrazloženje naveli su da za to nemaju zakonsku osnovu.

Ured disciplinskog tužitelja u svojoj se odluci pozvao i na Zakon o VSTV-u, kojim je propisano da sudac ili tužitelj ne odgovaraju za mišljenje koje daju ili odluke koje donesu u okviru svojih službenih dužnosti.

Dodik je početkom kolovoza 2025. godine pravomoćnom presudom proglašen krivim jer je, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, poduzimao radnje radi nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Sutkinja Sena Uzunović u pismu SIP-u BiH, dostavljenom 20. listopada 2025. godine, među ostalim je navela da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Milorada Dodika, odnosi na "prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu njegova financiranja".