Lizde: Hercegovački identitet i iskorak u budućnost
BLJESAK: G. Lizde, predstavljanje nekog kandidata za izbore obično ide hronološki ali kod vas je najzanimljivije ono što je najrecentnije – pred izbore ste napustili jako poželjan posao Šef ureda za odnose s javnošću PIO/MIO. Da li se to vidite profesionalno u politici i da li vas je privukao zov zastupničkog paušala?
LIZDE: Ni sam nisam očekivao da će ljudima biti toliko čudno da neko napusti sigurnost „državnog posla“, tek po reakcijama sam shvatio koliki je kod nas strah od slobodnog tržišta, koliko naše ljude sputava želja za nekom „siguricom“ i koliko ih to obeshrabruje da iz sebe izvuku najbolje. Naravno da nisam napustio posao u FZ PIO/MIO zbog neke iluzije o zaradi u politici, prihvatio sam izazov tržišta i realnog sektora jer mislim da dolazi vrijeme kad će poslovi u realnom sektoru postati daleko primamljiviji za ljude koji žele ostvariti dobre karijere. Odrastao sam na Zapadu, tamo u državni sektor idete samo ukoliko nemate ambicije i želje da se razvijate. To vrijeme dolazi i kod nas i smatram da sam premlad da bih odustao od želje da napredujem. Posao u FZ PIO/MIO je bio lijep, afirmirao me i nosim drage uspomene s njega ali ne želim čekati penziju u državnom sektoru i smatram da to ne bi trebala biti ničija ambicija.
BLJESAK: Spomenuli ste odrastanje na Zapadu, šta vas je navelo da se vratite u Bosnu i Hercegovinu? Zašto niste ostali u tamo?
LIZDE: Odrastao sam u Nizozemskoj, tamo sam se školovao i 2005. stekao diplomu inženjera informacijskih tehnologija na Univerzitetu u Den Haagu. Vratio sam se u Mostar jer sam i tad vjerovao, kao što vjerujem i sad, da mi od Hercegovine stvarno možemo napraviti Kaliforniju, da to ne bude samo naša lokalpatriotska maksima. Otkako sam se vratio ovdje sam zasnovao porodicu, imam suprugu i dvoje djece, imam svoje hobije, svoje prijatelje, imam lijep i zaokružen život, supruga i ja smo društveno aktivni i ispunjeni, dakle moguće je u Bosni, u Hercegovini, u Mostaru ostvariti lijep i ispunjen život. Naša je dužnost da se pobrinemo da ta šansa bude dostupna svakome i da smanjimo zavisnost naših mladih ljudi od budžeta i stranačkog zapošljavanja. Ja sam primjer da je to moguće i znam kako to ostvariti i za druge.
BLJESAK: Šta je to što biste vi uradili i, naravno, na koji način?
LIZDE: Dakle, kako smo već rekli, moj cilj je učiniti da stara izreka “Hercegovina - Kalifornija” postane realnost ne samo po broju sunčanih dana, nego i po mnogim drugim kriterijima. Želim napraviti uslove da naša hercegovačka zemlja rađa bolje i više a naša djeca razviju sav svoj potencijal i talente. Opterećeni podjelama, neimaštinom i krizama zaboravili smo ono najvrjednije u nama: naš zajednički hercegovački identitet. Naš čovjek je inteligentan, originalan, domišljat i duhovit, vrijedan i sretan ako je uspješan na svojoj - našoj zemlji. Dojma sam da nam malo treba, da mi nemamo hiljadu problema, nego nekoliko velikih, a njihovim rješenjem brzo bi došlo do nekog općeg preokreta, promjene tegobnog narativa i dolaska nekih boljih i sretnijih godina.
BLJESAK: Da, ali od identiteta se ne živi. Jednako kao što se ne živi od podjela na osnovu identiteta, tako ni hercegovački identitet na kojem insistirate sam po sebi ne donosi egzistenciju.
LIZDE: Slažem se ali jako je bitno da se ujedinimo oko onog što nam je zajedničko i po čemu smo prepoznatljivi a to je naša Hercegovina, i da snažnu, zdravu i prosperitetnu Hercegovinu postavimo kao zajednički ideal. Taj zajednički hercegovački identitet neće sam riješiti probleme ali je prvi korak ka nekom cilju definisanje osnove za djelovanje. Onda se trebamo okrenuti tome da gradimo Hercegovinu koja je centar IT industrije, znanja, kreativnosti i biznisa.
BLJESAK: Kandidat ste za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona, koliko se može napraviti sa tog mjesta?
LIZDE: U ostvarivanju takvog cilja upravo kantonalna vlast može učiniti mnogo. Izborit ću se da IT industrija bude prepoznata kao strateška grana, te da kompanije dobiju porezne olakšice, olakšice za osnivanje i poslovanje tehnološkim habovima i greenfield investicijama. Aktivirat ćemo sredstva i projekte koji su usmjereni ka digitalnim nomadima, to je moderan i dinamičan sektor kojem se mora ići u susret. Mi ne možemo hvatati priključak sa onim što je u trendu zadnjih godina, moramo napraviti iskorak i krenuti u susret onome što tek dolazi.
Dalje, trebamo Hercegovinu koja je čista, u kojoj su šume sistemski zaštićene od požara, rijeke bez mini hidrocentrala. Očistit ćemo sva izletišta, povezati ih autobusnim linijama i biciklističkim stazama kako bi svi naši ljudi mogli brzo i jednostavno uživati u najvećoj blagodati koju imamo: prirodi. To se sve može uraditi ne čekajući federalnu ili državnu vlast.
BLJESAK: A šta je sa sportom, kulturom i turizmom?
LIZDE: Opet se vraćamo onom pitanju razvitka i njegovanja hercegovačkog identiteta. Moramo dati prioritet stvarima koje ga učvršćuju i izgrađuju svijest o pripadanju zajednici. Posebnu pažnju ćemo, recimo, posvetiti razvoju amaterskog sporta. Domino efektom u samo nekoliko godina osjetili bi se rezultati na svim stranama, pa i u profesionalnom sportu. Mapirat ćemo i infrastrukturno povezati sve naše prirodne bisere i historijske spomenike kako bismo obogatili turističku ponudu jer turisti kod nas ne trebaju više dolaziti na jednodnevne ekskurzije, moramo napraviti sadržaj za cijeli odmor. Uložit ćemo u konferencijski i sajamski turizam čija vrijednost kod nas Još uvijek nije prepoznata. Aerodrom Mostar dat ćemo pod koncesiju kako bi što prije postao funkcionalan i postao mjesto na koje će godišnje sletjeti milion ljudi a ne trenutnih par hiljada. Uz razvoj turizma ruku pod ruku ide razvoj gastronomije, promocija zdrave hrane, tradicionalnih hercegovačkih vinograda. Insistiranjem na poljoprivredi na pametan način mi stvaramo bazu razvoja drugih sektora, ali i zapošljavamo ljude. Pomoći ćemo našim vrijednim zemljoradnicima da uzgoje ali i brendiraju svoje proizvode. I tu se opet vraćamo na naš hercegovački identitet sa kojim sve počinje i završava.
