Tisuće imena u utrci za stotine dobro plaćenih pozicija

Rok za podnošenje listi s imenima kandidata koji će se natjecati na izborima što će se u BiH održati 2. listopada istekao je u ponedjeljak, potvrdili su iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), uz najavu kako će nakon propisanih provjera popisi svih stranačkih nominacija biti objavljeni do 18. kolovoza.

Na popisima su na tisuće imena jer se za sudjelovanje na izborima kvalificiralo čak 90 stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, a svi oni žele neku od stotina dobro plaćenih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Pročitajte još

Kako su prolazili hrvatski kandidati za Predsjedništvo BiH

Deset puta veće plaće

Kandidati koji budu izabrani, primjerice za zastupnike u parlamentu BiH, mogu računati na mjesečna primanja do 8000 KM, što je desetorostruki iznos prosječne mjesečne plaće u BiH.

Za izbore provedene prije četiri godine bio je kandidirano više od 7500 osoba.

Većina stranaka popise svojih kandidata dostavila je ranije, a posljednji dan za prijavu iskoristili su u Demokratskoj fronti (DF), na čijem je čelu Željko Komšić, potvrdivši istodobno kako će se on natjecati za još jedan mandat u Predsjedništvu BiH kao hrvatski član državnog vrha.

"Naša poruka je da se narod odluči želi li u Predsjedništvu BiH imati odnos 2:1 u korist BiH ili protiv BiH", kazao je novinarima nakon predaje listi Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a dodajući kako oni dosljedno žele ponuditi građansko uređenje države protivno modelu kojega zagovaraju HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS).

Komšić će tako na ovom tragu u listopadu svoju popularnost među biračima odmjeriti s Borjanom Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko HNS-a.

Repriza

Bit će to svojevrsna repriza njihovog izravnog natjecanja za istu poziciju iz 2010., kada je Komšić uvjerljivo pobijedio dobivši više od 337 tisuća glasova, dok je za Krišto glasalo nešto manje od 110 tisuća birača. Tada je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio i predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž, koji je dobio povjerenje oko 60 tisuća birača, a još 45 tisuća glasova otišlo je Jerku Ivankoviću Lijanoviću.

Tako se pokazalo da hrvatsko biračko tijelo može osigurati i više od 200 tisuća, a Hina tvrdi da bi im u korist moglo ići i to što će se bošnjački glasovi "lomiti" između čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i SDP-ovog Denisa Bećirovića  koji je kandidat ujedinjene oporbe. Svoje mjesto u ovoj utrci tražit će i Mirsad Hadžikadić iz oporbene Platforme za progres.

Bećirović je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio i 2018., a tada je uz razliku od nepunih 17 tisuća glasova izgubio u utrci sa sadašnjim predsjedateljem tog tijela Šefikom Džaferovićem, pri čemu je za obojicu glasalo približno po 200 tisuća birača. Hadžikadić je tada dobio nešto manje od 59 tisuća glasova.

Prognoze

Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), koji je u ponedjeljak osobno dostavio popise svojih kandidata u sjedište SIP-a u Sarajevu, pred novinarima je prognozirao pobjedu Bećirovića, kao i to da Komšić ponovo računa prije svega na bošnjačke glasove.

"Bećirović će uz podršku ovih desetak stranaka pobijediti za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Što se tiče Komšića, on će, ako pobijedi a naravno pobijedit će, trebamo biti direktni, bošnjačkim glasovima. Hoće li to biti dovoljno da Krišto napravi rezultat ili ne, odlučit će glasači", kazao je Radončić.

Milorada Dodika ove godine neće biti u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, jer se on odlučio kandidirati za predsjednika Republike Srpske, dok je sadašnju predsjednicu entiteta Željku Cvijanović i svoju najbližu suradnicu nominirao da se bori za mjesto u državnom vrhu. U takvom je natjecanju ona već bila 2014., no porazio ju je Mladen Ivanić s razlikom manjom od sedam tisuća glasova.

Ove će joj godine glavni protukandidat biti predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, iskusni političar koji je već bio u Predsjedništvu BiH te predsjednik RS.