HRS: Kako su (ponovno) pale sve pseudograđanske maske u G.V. Mostara

''U sjeni ostalih rasprava, poput one o protuzakonitostima u urbanizmu, promaklo je javnosti kako se na mala vrata pokušalo onemogućiti povrat nacionalizirane imovine u vlasništvu vjerskih zajednica, osobito onih koji čine dio rimokatoličke crkve. O čemu se radi?'', navode u priopćenju iz Hrvatske republikanske stranke.

Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Iz ne znamo kojih razloga, pod točkom 15. gradonačelnik je trebao obrazložiti i dati na glasovanje „Odluku o davanju na privremeno korištenje nekretnine u kojoj se nalazi Ziraat bank, Franjevačkom samostanu u Mostaru“, i to tako da samostan do 2023. godine ne bi mogao isti koristiti i/ili naplaćivati najamninu. Uz to, uveo bi se moratorij na sve buduće zahtjeve o povratu nacionalizirane imovine, do donošenja Zakona o restituciji na državnoj razini.

Na prvi pogled jedan čin dobre volje od strane grada, no, u biti radilo se o perfidnom pokušaju onemogućavanja povrata nacionalizirane imovine, jer do donošenja Zakona o restituciji na državnoj razini teško da će ikada doći.

HRS je još na kolegiju tražio izbacivanje ove točke s dnevnog reda, no budući da je većina (HDZ BiH i SDA) bila protiv, točka je uvrštena na dnevni red. Bili smo primorani djelovati amandmanski na Klubu Hrvata, što je kasnije usvojeno i predsjedavajući Kluba je na sjednici ispred Kluba dao u proceduru naše amandmane. Zašto smo bili protiv i djelovali amandmanski?

Prvi razlog je taj što Rimokatolička crkva u BiH nije organizirana tako da čini jedan pravni subjekt, poput Islamske zajednice, nego je svaka župa ili samostan poseban pravni subjekt. Povratom nekretnine Ziraatbank u vlasništvo Franjevačkog samostana tobože bi se zadovoljili zahtjevi Rimokatoličke crkve i stavio moratorij na sve eventualne zahtjeve o povratu koji bi možda neka župa, samostan ili kuća časnih sestara imala.

Ako se zna da su u Mostaru, po trenutnim podacima, 94 objekta vraćena islamskoj zajednici, 4 srpskoj pravoslavnoj crkvi, a samo 2 pravnim subjektima koji djeluju unutar rimokatoličke crkve, više nego očigledno je kako se s ovim potezom htjelo onemogućiti povrat imovine nemuslimanskim vjerskim zajednicama. Naši amandmani na Odluku su potaknuli političke stranke bošnjačke provenijencije na žestoku reakciju. Razlog žestine treba tražiti u činjenici da smo demaskirali njihove namjere. Drago nam je što je, po tko zna koji put, SDP BiH diskusijama i djelovanjem pokazao kako se radi o bošnjačkoj nacionalnoj stranci, a ne građanskoj kako se žele predstaviti.

Unatoč protivljenju HRS-a i našem prijedlogu da Klub Bošnjaka povuče prijedlog Odluke o moratoriju, SDA i SDP su inzistirali da prijedlog Odluke o moratoriju ide na glasovanje. Tražili smo to od Kluba Bošnjaka, jer se radi o, malo rečeno, nepravednom i diskriminatorski bošnjačko - nacionalno obojenom prijedlogu. Prijedlog je otišao na glasovanje i nije prihvaćen. Na kraju je ispalo dobro što je došlo do glasovanja, jer se pokazalo tko na koji način djeluje u GV Mostara. SDA i SDP su se demaskirale kao krajnje nacionalističke bošnjačke stranke, što nas nije nimalo iznenadilo.

Iznenadila nas je suzdržanost HDZ-a BiH po ovom pitanju i činjenica što bi, da nije bilo vijećnika HRS-a, ovaj prijedlog vjerojatno prošao. S druge strane, trebali bi im zahvaliti na tome. Na ovom, kao i na mnogim drugim pitanjima, pokazalo se kako je HRS u biti taj koji iskreno i nedvosmisleno brani interese ne samo svojih birača, nego i hrvatskoga naroda općenito.