Europska unija traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom izbornog zakona.

Tako, među ostalim, piše u dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje, koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku, sastavljenom prije današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.

Tema je to koju Hrvatska intenzivno promiče, a koja je i navedena u hrvatskom non-paperu predanom u ožujku ove godine, a sada je postala i službena EU politika.

U EU se napokon aktivirala tema zapadnog Balkana, koju je pokrenula Hrvatska, i lanjskim summitom u Zagrebu za predsjedanja Vijećem EU te političkim i diplomatskim putem, kao i non-paperom koji je tu temu napokon stavio na dnevni red Vijeća za vanjske poslove nakon dvogodišnje pauze.

U dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje o pojačanom angažmanu EU na zapadnom Balkanu, u koji smo imali uvid, ugrađene su teme i stajališta Hrvatske, koja će izlaganjem ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i otvoriti današnji sastanak.

Američki utjecaj

Integracija zapadnog Balkana u EU u političkom, sigurnosnom i ekonomskom je interesu kao geostrateško ulaganje u stabilnu i uspješnu Uniju.

Trideset godina nakon raspada Jugoslavije ujedinjenje kontinenta postalo je politički imperativ za EU, kaže se, među ostalim, u dokumentu službe koju vodi Josep Borrell.

Unatoč velikim ulaganjima u krizi izazvanoj koronavirusom, u regiji postoji razočaranje procesom proširenja, pa i predodžba da je on zaustavljen, i tako nestaje prostor za pluralnost nacionalnih identiteta, a zamah dobivaju nacionalističke politike, piše Večernji.hr.

Hrvatska, kojoj je jugozapadno susjedstvo u fokusu zbog blizine i utjecaja, na današnjem će sastanku tražiti više političkog angažmana i strateškog pristupa regiji, ulaganje u stabilnost te početak projekata na području povezivosti gospodarstva, kako tema ne bi bila samo puko proširenje, već osnaživanje dijaloga drugim instrumentima.

Kad je riječ o BiH, Hrvatska će naglasak staviti na koncept tri konstitutivna naroda koji je kompatibilan s presudom Sejdić i Finci te na inzistiranje da se ova, neizborna godina iskoristi za promjenu izbornog zakona.

To je i stav EU – kao i u hrvatskom non-paperu, naglašavaju da je Komisija odredila 14 ključnih prioriteta za tu državu, tako da okvir postoji, samo se treba ispuniti.

Funkcioniranje zemlje treba poboljšati, ponajprije izmjenom izbornog zakona/ustava, a ovoga se puta i formalno navodi kako će EU raditi na tome preko svog predstavnika u toj državi, ali i preko Sjedinjenih Država.

Inače, tema BiH, a posebno izbornog zakona, za koju mnoge države nemaju sluha, već se bave svojim partikularnim problemima i problematičnim susjedstvom, u posljednje je vrijeme dobila pozornost i Njemačke, u čijem se ministarstvu vanjskih poslova o tome raspravlja, Italije, ali i SAD-a.

Namjera nove američke administracije jest ta da radi na pojačanom zajedničkom djelovanju na zapadnom Balkanu, uz učvršćivanje uloge NATO-a u regiji.

Američka politika u regiji temelji se na pretpostavci da će EU učvrstiti jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. SAD aktivno podržava taj proces i temeljne reforme, ali očekuje da će EU voditi i ostvariti tu viziju pa uskoro slijedi sastanak s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i njegovim timom.

Trzavice

Hrvatska će predložiti da se EU snažnije angažira u komunikaciji s BiH, da bude više sastanaka s BiH i razmjena mišljenja te neformalnih sastanaka s pojedinim ministrima ili pak da se na marginama Vijeća održavaju sastanci kako bi upoznali svoje EU partnere te da se osnuje svojevrsna skupina prijateljstva unutar EU s BiH, gdje bi se dijalog mogao aktivirati.

Što se tiče Srbije, s kojom su se opet povukle trzavice, i kod uvođenja tzv. bunjevačkog jezika te preko optužbi o hrvatskom angažmanu u okviru KFOR-a na Kosovu, u dokumentu se traži ubrzavanje procesa, ali ta država, kao i Crna Gora, treba pojačati reformske procese, posebno u području vladavine prava, konsolidirati svoju geopolitičku orijentaciju te ispuniti sve kriterije.

Ministar Grlić Radman upozorit će na to da se Beograd konačno mora pozabaviti reformama i početi rješavati ključna pitanja koja su ugrađena u mjerilima, poput procesuiranja ratnih zločina, pitanja manjina te nestalih i da je to pitanje na kojem se mora inzistirati.