IDEMOUŽIVO UZ


U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu održana je međunarodna znanstvena konferencija posvećena Partizanskom spomen-groblju u Mostaru.
U trenutku kada je pokrenuta inicijativa za UNESCO nominaciju Bogdanovićevih spomenika, znanstvena zajednica i donositelji odluka pokušavaju zajednički pronaći put njegove zaštite i obnove.
Dok politika otvara institucionalni okvir, stručna zajednica treba ponuditi konkretne odgovore. Upravo povezivanje znanosti, institucija i donositelja odluka jedna je od glavnih poruka konferencije.
"Dijalog između političara, donositelja odluka i znanstvenika i stručnjaka. I tu su pokazali još jednom kako imamo veliku volju to učiniti, mi koji smo u politici", rekao je za BHRT podnositelj inicijative zastupnik u PSBiH Jasmin Imamović.
"Konkretnije, naše mišljenje jest da bismo prije stigli do UNESCO-a ako djelujemo kao regija, ukoliko se, eto, na temelju Bogdanovićevih djela kulturno ujedinimo i zajedno pripremimo ono što treba, te UNESCO reagira kao netko tko bi proglasio sustavno cjelovito i, naravno, zaštitio Bogdanovićev opus u tom smislu", rekla je povjesničarka umjetnosti i kustosica Mare Janakova grijić.
Iako je Partizansko spomen-groblje nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i jedno od najznačajnijih djela Bogdana Bogdanovića, stanje na terenu godinama otvara pitanja odnosa prema memorijalnoj baštini.
"Pored fizičke smrti spomenika, događa se i diskurzivna smrt, omalovažavanje na društvenim mrežama, u javnosti, pokušaj stigmatizacije spomenika određenim simbolima koji tamo ne pripadaju. Dakle, spomenici kao i baština ubijaju se na više načina", kazale je kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Fišić.
Konferencija predstavlja nastavak višegodišnjih istraživanja i inicijativa posvećenih djelu Bogdana Bogdanovića, a naredni koraci trebali bi pokazati može li mostarsko Partizansko spomen-groblje od simbola zapuštenosti postati primjer očuvanja kulturne i memorijalne baštine.