Crna Gora dobila vladu, Đukanovićevi socijalisti nakon 30 godina otišli u oporbu

Crna Gora je u petak, nakon trodnevne rasprave u parlamentu, dobila novu vladu koju predvodi premijer Zdravko Krivokapić, čovjek blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

"Zaklinjem se da ću dužnost vršiti po Ustavu i zakonu, čestito, odgovorno i savjesno. Tako mi Bog pomogao", rekao je Krivokapić, polažući prisegu pred crnogorskim zastupnicima, od kojih je 41 podržao njegovu vladu koja je potvrđena tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora na kojima je nakon 30 godina s vlasti u oporbu poslana Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.

Da je pred Krivokapićevom vladom teško razdoblje pokazala je rasprava u parlamentu u kojoj je žestoke kritike trpio i od svojih političkih istomišljenika i od protivnika.

Na kraju su ipak svi zastupnici nove vladajuće većine podržali novu vladu, iako je više od polovine njih kritiziralo njen program i sastav, nerijetko omalovažavajući Zdravka Krivokapića, dok su njegov govor nazivali „seminarskim radom“.

U kritici su prednjačili zastupnici prosrpske Demokratske fronte (DF), čiju je koalicijsku listu predvodio upravo premijer Krivokapić, ali koji je odmah nakon početka pregovora o formiranju nove izvršne vlasti poručio da u njegovu vladu ne mogu čelnici DF-a.

Zastupnici oporbene Demokratske partije socijalista ustvrdili su tijekom rasprave da je jedini cilj nove vlade „posrbljavanje Crne Gore“, dok su Krivokapiću spočitavali što je za vrijeme izborne kampanje ljubio ruke svećenicima SPC-a.

Sam Krivokapić svoju vladu nazvao je stručnom i čvrsto je ostao na početnoj poziciji da u njoj neće biti političara na ministarskim mjestima.

Od političara u vladu je ušao jedino Dritan Abazović, čelnik Ujedinjene reformske akcije, koji je jedini potpredsjednik vlade zadužen za sektor sigurnosti i vanjsku politiku, te je po zakonu koordinator obavještajnih službi.

Upravo to mjesto prema upozorenju veleposlanstava NATO partnera, nije moglo pripasti nekom iz prosrpskog bloka.

Abazović je u raspravi u parlamentu rekao da su pred novom vladom dva velika izazova – teška situacija s epidemijom koronavirusa u Crnoj Gori i teška financijska situacija koju su naslijedili od prethodne vlasti.

Također najavio je da će nova vlada u skupštinsku proceduru među prvima poslati zakon o porijeklu imovine dok, kako je rekao, zakon o lustraciji još uvijek nije spreman, ali se na njemu radi.

Mjesto ministrice obrane dobila je Olivera Injac, što je također bio pritisak zapadnih veleposlanstava koja su tražila osobu odanu europskom i euroatlanskom putu Crne Gore.

Ministricu Injac su zastupnici DF-a tijekom diskusije u parlamentu optuživali da je bliska Đukanovićevom DPS-u.

Zdravko Krivokapić je u svrhu racionalizacije ministarstva obrazovanja, znanosti, sporta i kulture objedinio u jedan resor i uz tu za crnogorsku javnost spornu odluku, na čelo tog novog ministarstva stavio osporavanu profesoricu na Filozofskom fakultetu Vesnu Bratić, koja negira crnogorsku nacionalnost, a svojim stavovima na društvenim mrežama podijelila je javnost.

Također, osporavano je rješenje za ministra vanjskih poslova za koje je predložen Đorđe Radulović koji svega devet godina radi u u tom ministarstvu, a od diplomatskog iskustva ima jedino mjesto atašea u odjelu bilaterale, te je bio zamjenik crnogorskog veleposlanika u Rumunjskoj, prenosi Hina.

Krivokapić je kritiziran i zbog rješenja za ministra pravosuđa i manjinskih prava koje je dobio odvjetnik Vladimir Leposavić, koji je široj javnosti poznat kao pravni zastupnik SPC-a u Crnoj Gori i član pravnog tima SPC-a koji je u prethodnom razdoblju radio na ukidanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.