Čović u Kninu: Oluja je Hrvatskoj donijela slobodu, a BiH otvorila put miru
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović poručio je u Kninu kako je trajna obveza čuvati istinu o Domovinskom ratu, dostojanstvo hrvatskih branitelja i povezanost hrvatskog naroda.
Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović sudjelovali su s izaslanstvom HNS-a BiH u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja".
Izaslanstvo je, s obiteljima hrvatskih branitelja, ratnim zapovjednicima, predstavnicima braniteljskih udruga i najvišim dužnosnicima Republike Hrvatske, položilo vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" na Trgu dr. Ante Starčevića.
Poruka iz Knina
''Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija 'Oluja' potvrdila je snagu hrvatskog zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskog naroda na slobodu i vlastitu državu'', poručio je Čović.
Istaknuo je kako je ta pobjeda imala snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je, kako je naveo, dijelio istu borbu, žrtvu i nadu.
Obilježavanje je započelo misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.
''Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. 'Oluja' pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme'', rekao je mons. Bogdan.
Nakon mise održano je odavanje počasti kod Spomenika hrvatske pobjede ''Oluja 95'', gdje je mons. Bogdan predvodio molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Čović i Filipović potom su nazočili središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je podignuta zastava Republike Hrvatske.
Put prema miru u BiH
Vojno-redarstvena operacija ''Oluja'' počela je 4. kolovoza 1995. u 5 sati, a u 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza.
U operaciji su poginula 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, dok se dvojica još vode kao nestala.
Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranog područja, dok je hrvatsko Podunavlje poslije vraćeno mirnom reintegracijom. Istodobno je prekinuta opsada bihaćkog područja i promijenjen strateški odnos snaga u Bosni i Hercegovini.
Nakon ''Oluje'' uslijedile su operacije hrvatskih snaga ''Maestral'' i ''Južni potez'', uz istodobno djelovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Vojni uspjesi iz ljeta i jeseni 1995. godine, s međunarodnim diplomatskim djelovanjem, stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga 1995. u Daytonu, a potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu.
''Sloboda se ne nasljeđuje bez odgovornosti. Zato danas prije svega zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te svima koji su svoje živote i budućnost podredili obrani hrvatskog naroda'', istaknula je Filipović.
Dodala je kako u istini o Domovinskom ratu svoje mjesto mora imati i doprinos hrvatskih branitelja iz BiH te Hrvatskog vijeća obrane.
Središnji program obuhvatio je čitanje povjesnice operacije ''Oluja'', minutu šutnje, počasne prelete i prikaz združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je kako je ''Oluja'' spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u BiH i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako pobjeda u ''Oluji'' nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti nego i poimanje potencijala Hrvatske.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o zajedničkom ratnom putu hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
''Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HV-a. To je jednostavno istina u politici i povijesti'', rekao je Milanović.
Uz Čovića i Filipović, u izaslanstvu HNS-a BiH bili su Josipa Prskalo, Slaven Galić, Mladen Begić, Predrag Čović, Ivo Pavković i Jasna Zlomislić.
