Costa nakon sastanka s Predsjedništvom BiH: "Novi visoki predstavnik treba BiH odvesti prema EU"

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu, nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kako je zemlja na svega nekoliko koraka od otvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali kako je na domaćim vlastima odlučiti hoće li ubrzati ispunjavanje uvjeta za daljnji napredak.

Europska prilika koju BiH ne smije propustiti

Costa je poručio kako je sada pravi trenutak za fokusiranje na reformske procese i njihovu intenzivniju provedbu. Ocijenio je kako je europski put zahtjevan, ali kako se konkretni rezultati mogu postići relativno brzo, osobito kroz usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.

Pozvao je institucije Bosne i Hercegovine na usvajanje preostala dva zakona iz područja pravosuđa te imenovanje glavnog pregovarača, naglasivši kako su ti koraci ključni za daljnji napredak zemlje na europskom putu.

Istaknuo je i kako je hitno potrebno započeti provedbu reformske agende, što bi omogućilo aktiviranje sredstava iz Instrumenta za reforme i rast, ubrzalo ekonomsko približavanje Europskoj uniji i doprinijelo poboljšanju životnog standarda građana.

"Nemojte propustiti ovu priliku za vaše građane", poručio je Costa.

Imenovanje novog visokog predstavnika

Predsjednik Europskog vijeća podsjetio je kako je članstvo u Europskoj uniji suverena odluka Bosne i Hercegovine, ali i proces koji podrazumijeva više od pristupa jedinstvenom tržištu. Kako je naveo, riječ je i o pripadnosti političkoj uniji utemeljenoj na zajedničkim strateškim prioritetima.

Najavio je i predstojeći summit Europske unije i zapadnog Balkana, koji će krajem tjedna biti održan u Tivtu, ističući kako će taj susret biti potvrda opredijeljenosti Europske unije za produbljivanje suradnje i nastavak politike proširenja.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Costa je rekao kako je važno da novog visokog predstavnika imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira te da ta odluka odražava europske aspiracije Bosne i Hercegovine.

Ocijenio je kako je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak od 1995. godine te poručio kako će Europska unija nastaviti surađivati s domaćim institucijama na izgradnji zajedničke europske budućnosti.

"OHR ima nezamjenjivu ulogu u Daytonskom sporazumu"

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom kako je od ključnog značaja da imenovanje novog visokog predstavnika bude provedeno na isti način kao i dosad, odlukom Vijeća za provedbu mira, uz očuvanje punih nadležnosti i mandata te institucije.

Bećirović je kazao kako bi svako drugačije rješenje ili eventualno slabljenje ovlasti visokog predstavnika predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost zemlje, naglašavajući kako OHR ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podsjetio je kako je međunarodna zajednica imala ključnu ulogu u kreiranju Daytonskog mirovnog sporazuma te kako je već krajem 1995. godine bilo jasno da bez institucije visokog predstavnika ne bi postojala učinkovita instanca za otklanjanje opstrukcija, blokada i pokušaja urušavanja sporazuma.

"Daytonski sustav je, nažalost, opterećen brojnim mehanizmima etničkog veta i njihovim zloupotrebama, zbog čega je prisutnost visokog predstavnika i dalje nužna", istaknuo je Bećirović.

"Destruktivna i antidaytonska politika RS-a"

Upozorio je kako bi u vremenu velikih globalnih potresa svako slabljenje OHR-a, kao čuvara međunarodnog mirovnog sporazuma, moglo imati dalekosežne posljedice, uključujući ugrožavanje mira i stabilnosti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u širem europskom kontekstu.

"Ako se to dopusti, moglo bi destabilizirati i ostatak Europe. To moramo prepoznati na vrijeme", naglasio je.

Govoreći o političkim odnosima unutar zemlje, Bećirović je kazao kako rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno pokazuje svoje ciljeve, uključujući, prema njegovim riječima, podrivanje ključnih elemenata Daytonskog sporazuma, zahtjeve za ukidanje OHR-a i stvaranje pretpostavki za secesiju.

Prema njegovim riječima, svako slabljenje nadležnosti i mandata OHR-a značilo bi izravnu potporu takvim politikama, koje je ocijenio destruktivnim i antidaytonskim.

Bećirović je naveo i kako je tijekom sastanka s Costom ponovno potvrđeno da su članstvo u Europskoj uniji i NATO-u strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

Blokade europskog puta BiH

Ocijenio je kako je u protekle tri godine ostvaren određeni napredak na putu prema Europskoj uniji, ali kako ukupna dinamika integracija i dalje nije na potrebnoj razini.

"Nažalost, i dalje se suočavamo sa stalnim opstrukcijama i blokadama europskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine", rekao je Bećirović.

Kao glavni faktor zastoja izdvojio je politiku aktualnog rukovodstva entiteta Republika Srpska, za koju tvrdi da je proruska i antieuropska, navodeći kako takva politika blokira reformske procese i udaljava Bosnu i Hercegovinu od europskih integracija.

Dodao je kako rukovodstvo Republike Srpske, prema njegovim riječima, slijedi direktive iz Moskve i pokušava uskladiti svoju politiku s tim centrom, umjesto s Bruxellesom, što je ocijenio suprotnim interesima Bosne i Hercegovine i njezinim strateškim opredjeljenjima.

Cvijanović ispravila Bećirovića

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je nakon sastanka kako razgovori nisu bili fokusirani na NATO integracije, nego isključivo na europski put Bosne i Hercegovine i naredne korake u tom procesu, ispravljajući tako raniju Bećirovićevu tvrdnju kako je tijekom susreta ponovno potvrđeno da su članstvo u Europskoj uniji i NATO-u strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

Istaknula je kako posjet predsjednika Europskog vijeća vidi kao priliku za razgovor o pitanjima vezanim uz napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europskoj uniji, naglasivši kako je to bio i ključni fokus sastanka.

Govoreći iz perspektive Republike Srpske, Cvijanović je kazala kako taj entitet podržava inicijativu za ukidanje Ureda visokog predstavnika, ocijenivši kako je, tri desetljeća nakon završetka rata, prošlo vrijeme da neizabrani strani predstavnici donose odluke umjesto domaćih institucija.

Cvijanović: OHR ne predstavlja jamstvo opstanka BiH

Navela je i kako, prema njezinu stavu, OHR ne predstavlja jamstvo opstanka ni sigurnosti Bosne i Hercegovine te kako takva uloga ne proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma na način na koji se danas tumači.

Cvijanović smatra kako stabilnost i opstanak Bosne i Hercegovine mogu biti osigurani isključivo djelovanjem domaćih institucija, konstitutivnih naroda, drugih građana i unutarnjim dijalogom.

Nakon sastanka s članovima Predsjedništva, Costa se sastao i s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.

Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu predsjednik Europskog vijeća započinje drugu posjetu zemljama zapadnog Balkana, koju će okončati 5. lipnja u Tivtu, gdje će sudjelovati na summitu Europska unija – zapadni Balkan.

Krišto s Costom o Izbornom zakonu

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto održala je sastanak s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom. 

Na sastanku se razgovaralo o aktualnim prilikama u Bosni i Hercegovini i izazovima proširenja EU, integracijskim procesima, regionalnom suradnjom, kao i pitanjima koja osiguravaju stabilnost i napredak BiH.

Predsjedateljica Krišto upoznala je predsjednika Costu o svim poduzetim aktivnostima od posljednje posjete u svibnju i ključnim iskoracima koja su poduzeta u proteklih godinu dana.

Najvažniji vanjskopolitički cilj BiH traži predanost i odgovornost da se prave kompromisi političkih predstavnika tri konstitutivna naroda o ključnim pitanjima.

Naglasak na sastanku stavljen je i na temu reforme Izbornog zakona BiH. Osiguravanje legitimnog političkog predstavljanja je naša obveza na europskom putu koja bi relaksirala međunacionalne odnose i osigurala jednakopravnost tri konstitutivna naroda u ključnim tijelima političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.