Bosanac, a ne Hrvat: Tko je cinkao Željka Komšića?

''Predsjednik Demokratske fronte i potencijalni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na popisu stanovništva održanom 2013. godine izjasnio se kao Bosanac, a ne kao Hrvat, zbog čega neće moći da se se kandidira na ovu poziciju'', objavio je Hrvatski Medijski Servis, objašnjavajući da su informacije o nacionalnom izjašnjenju Komšića u popisu stanovništva dobili od ''vjerodostojnog izvora bliskog političkom krugu samog Komšića, pod uvjetom zadržavanja anonimnosti''.

''Ono što ovu vijest čini značajnom i koja je naravno lako provjerljiva bilo Komšićevim javnim priznanjem bilo službenim uvidom u popisni materijal, u svakom slučaju najavu kandidature samog Komšića umnogome će problematizirati, a ukoliko Centralna izborna komisija BiH bude zauzelo leaglistički stav, morat će pribaviti službenu potvrdu ove za sada vrlo indikativne vijesti'', piše Hrvatski medijski servis.

No, sarajevski Faktor navodi kako je izjašnjenje o nacionalnosti u popisu stanovništva provedenom 2013. godine tajno, te da nitko od građana i institucija, pa ni Središnje izborno povjerenstvo BiH nema pravo da iz njega koristi bilo kakve informacije. Potvrdila je to za Faktor glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Maksida Pirić.

''Mi smo već imali iskustvo prilikom imenovanja općinskih izbornih povjerenstava, gdje kandidati koji su trebali dostaviti potvrdu o nacionalnom izjašnjenju u popisu nisu to mogli uraditi jer su dobijali odgovor od Agencije za statistiku BiH da ona ne daje potvrde takvog tipa, da se to ne može dobiti. Tako da ni SIP ne koristi niti zahtijeva pojedinačno od građana da se dostavi takva potvrda, jer se ona ne može dobiti. Mi ne znamo, niti znate vi, niti bilo tko, kako se tko u popisu izjasnio. Tako da što se tiče njihovog izjašnjenja na popisu, pojedinačno nemamo uvid i za sada nećemo moći ni imati uvid, niti ćemo moći tražiti takve potvrde od Agencije za statistiku BiH'', rekla je Faktoru Pirić.

Dodala je da je jedino referentno nacionalno izjašnjenje koje se daje prilikom prijave izravno SIP-u.

''Ono što mi koristimo, jesu naše baze podataka prilikom kandidiranja na prethodnim izborima ili u tekućem ciklusu ako su bili kandidati i ako su se izjasnili. U Izbornom zakonu postoji samo jedno ograničenje, a to je da se tijekom jednog izbornog ciklusa ne može mijenjati nacionalno izjašnjenje, što znači da već u drugom ukoliko građanin to želi, može promijeniti jer je to jedno od temeljnih  ljudskih prava - onako kako se osjeća u određenom trenutku, da se tako izjasni'', istaknula je Pirić.

Faktor navodi kako to znači da se potencijalnom kandidatu za člana Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Željku Komšiću, ne može zakonski osporiti kandidatura za hrvatskog člana, ukoliko se on u popisu i izjasnio kao "Bosanac".

No, Hrvatski Medijski Servis navodi kako će ovo u svakom slučaju najavu kandidature samog Komšića umnogome problematizirati.

''Ukoliko Središnje izborno povjerenstvo BiH bude zauzelo leaglistički stav morat će pribaviti službenu potvrdu ove za sada vrlo indikativne vijesti. Naime, jedna od glavnih teza kojima sarajevski pobornici Komšićeve kandidature nastoje legalizirati njegovu kandidaturu jeste stav da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine prije svega Hrvat, Bošnjak i Srbin a vrlo malo ili po njima nimalo legitimni predstavnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. Nakon možebitne službene potvrde ove ekskluzive, svi zagovaratelji tzv. građanske države izgubit će i ovaj ionako manjkav atribut za ovu kontroverznu situaciju. Jer složiti će se većina, dopustiti osobi koja se čak ni u nacionalnom pogledu ne izjašnjava kao pripadnik naroda, čije interese kani zastupati u najvišem tijelu izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini bio bi coup de grace u tijelo upravo samoj Bosni i Hercegovini'', navodi HMS.