Dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj bi trebao biti imenovan novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, počinje u srijedu u Sarajevu, a članovima PIC-a otvorenim pismom obratio se bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
Inzko je pismo započeo narodnom poslovicom ''Tri puta mjeri, jednom reži'', upozorivši kako bi politički akteri koji odlučuju o budućnosti OHR-a i bonskih ovlasti trebali, kako je naveo, ''barem pet puta izmjeriti'' prije donošenja odluka.
''Od srca molim sve političke faktore koji trenutno odlučuju o budućnosti OHR-a da barem pet puta izmjere, prije nego što presijeku dragocjeni alat koji je bezbroj puta u prošlosti rješavao probleme i sprječavao sukobe u ovoj napaćenoj zemlji'', poručio je Inzko.
Bivši visoki predstavnik naveo je kako se nakon odlaska s dužnosti suzdržavao od javnih istupa kako ne bi ometao rad svog nasljednika i Vijeća za provedbu mira, ali kako sada osjeća, kako je napisao, ljudsku, moralnu i političku obvezu odgovoriti na tvrdnje da OHR treba zatvoriti jer predstavlja prepreku europskom putu ili dogovoru domaćih političkih aktera.
''Iz mog iskustva iz prve ruke, kao 12-godišnjeg visokog predstavnika u BiH, mogu reći da visoki predstavnik sigurno nije prepreka na putu ka EU, naprotiv, ako se to od njega zatraži, mogao bi čak i ubrzati put ka EU'', napisao je Inzko.
Prema njegovim riječima, prisutnost visokog predstavnika smeta, kako je naveo, ''silama destrukcije'' jer visoki predstavnik u konačnici može iskoristiti bonske ovlasti za rješavanje trajnih blokada u državnim institucijama.
Inzko tvrdi kako su domaći lideri imali brojne prilike za kompromise i dokazivanje ''lokalnog vlasništva'', ali kako se dogovor ne može postići ako se politika temelji na ultimatumima ili secesiji.
Kao primjere blokada naveo je nepostojanje teksta državne himne, dugogodišnje protivljenje uvođenju zajedničkog sigurnosnog broja 112 te neuspjele pokušaje donošenja zakona o zabrani negiranja genocida, umanjivanja ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Inzko je naglasio kako je osobno preferirao domaći dogovor te kako su se članovi PIC-a, koje naziva svojim ''šefovima'', protivili korištenju bonskih ovlasti, osim kao krajnjem sredstvu.
Ipak, podsjetio je kako je bonske ovlasti iskoristio u posljednjim tjednima mandata kako bi zabranio veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida.
''Koristio sam bonske ovlasti u svojim posljednjim tjednima da zabranim veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida jer sam bio duboko svjestan da je to sjeme za novi rat u toj zemlji. Osim toga, imao bih problema i sa samim sobom. Moja savjest mi nije davala mira'', naveo je Inzko.
Dodao je kako dogovori o brojnim pitanjima nisu bili mogući, a za državnu imovinu naveo kako za vlasti u Republici Srpskoj to pitanje, prema njegovim riječima, nije tema razgovora.
Inzko je posebno upozorio na pitanje državne imovine, navodeći kako se o njemu ne može postići dogovor ako jedna strana odbija svaku raspravu.
''Ako netko odbija bilo kakvu raspravu o državnoj imovini, kao što to godinama čini predsjednik RS-a Milorad Dodik, onda je kristalno jasno da se u BiH ne može postići dogovor o državnoj imovini, niti se može usvojiti domaći zakon kojim bi se riješilo ovo vrlo zahtjevno pitanje'', napisao je Inzko.
Ocijenio je kako Dodik i njegovi partneri žele ukloniti visokog predstavnika i bonske ovlasti kako bi, kako tvrdi, zemlja postala nefunkcionalna.
''Čak je i djeci osnovnoškolskog uzrasta u BiH jasno da Dodik i njegovi partneri žele 'otjerati' visokog predstavnika i bonske ovlasti, kako bi se zemlja sama od sebe raspala zbog nemogućnosti funkcioniranja'', naveo je.
Inzko je upozorio i na lobističke ugovore za koje tvrdi da zagovaraju uklanjanje ključnih međunarodnih mehanizama koji čuvaju daytonski poredak u Bosni i Hercegovini, uključujući OHR, bonske ovlasti i prisutnost EUFOR-a.
Bivši visoki predstavnik naveo je kako se obraća javno jer smatra da bi ukidanje ili slabljenje mehanizama međunarodne zajednice moglo nanijeti nepovratnu štetu Bosni i Hercegovini.
''Nemam drugog izbora nego da vam se obratim i javno pošaljem SOS civiliziranom svijetu i moćnicima koji preoblikuju bosanski kaput, ili još gore, 'luđačku košulju', da sve vrlo pedantno prouče prije nego što se nanese nepovratna šteta'', poručio je Inzko.
Upitao je hoće li međunarodna zajednica, trideset godina nakon izgradnje mira, nagraditi secesionistički projekt te podsjetio na reforme koje su provedene nakon Daytona, uključujući stvaranje zajedničke vojske, Ministarstva obrane, zajedničkih putovnica, jedinstvenih registarskih oznaka i granične policije.
Inzko je ocijenio kako bi secesija poslala poruku da se genocid i ratni zločini isplate te da bi pobjednicima učinila Radovana Karadžića i Ratka Mladića, dok bi, kako je naveo, majke Srebrenice i cijelo čovječanstvo bili gubitnici.
U završnici pisma Inzko je pozvao Vijeće za provedbu mira da vrlo ozbiljno preispita činjenice prije donošenja odluka.
''Molim Vijeće za implementaciju mira i njihove lidere da vrlo ozbiljno preispitaju činjenice u vezi s ovom napaćenom zemljom i njezinim divnim ljudima prije nego što bude prekasno, jer je BiH, nekada uspješna priča i ponos međunarodne zajednice, trenutno na dobrom putu ka katastrofi'', poručio je Inzko.
Zaključio je kako međunarodna zajednica mora zadržati sve instrumente i koristiti ih kada je potrebno.
''Zadržite sve instrumente i koristite ih! Čak i ako ih OHR ne bi koristio, bonske ovlasti moraju biti dostupne. U suprotnom, OHR će biti kao još jedna nevladina organizacija koja će s vremena na vrijeme izražavati zabrinutost'', naveo je Inzko.