Ustavni sud FBiH obznanio je danas presudu u kojoj se navodi da je Zakon o radu u FBiH donesen suprotno Ustavu i Poslovniku o radu.

Kako je navedeno u presudi Ustavnog suda, sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH u dijelu odlučivanja o Zakonu o radu održana je u suprotnosti sa Pravilnikom o radu i Ustavom FBiH zbog čega će se Parlament FBiH o Zakonu o radu morati ponovo izjasniti.

Vlada bez komentara

Vlada Federacije BiH neće davati komentare dok službeno ne dobije odluku Ustavnog suda, rečeno je Feni iz Ureda federalnog premijera.

Podsjetimo, spor pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuli su zastupnici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Demokratske fronte i Naše stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Prijedlog Zakona o radu je usvojen na sjednici Doma naroda održanoj 30. srpnja 2015. godine kada je zastupnicima Doma naroda onemogućeno da ulažu amandmane na predloženi zakon, čime temeljna demokratska procedura usvajanja zakona zagarantirana Ustavom FBiH nije ispoštovana nakon čega je 17 zastupnika navedenih stranaka podnijelo žalbu Ustavnom sudu FBiH.

Sud je, odlučujući u predmetu U-29/15, odnosno Zahtjevu 17 izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za rješavanje spora unutar Doma naroda u postupku usvajanja Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/15) na četvrtoj izvanrednoj sjednici Doma naroda od 30. srpnja 2015. godine, utvrdio da je ova sjednica u dijelu odlučivanja o Prijedlogu zakona o radu održana u suprotnosti s Poslovnikom Doma naroda, a time i Ustavom, čime su povrijeđena ustavna prava grupe izaslanika Doma naroda Federalnog parlamenta.

Ovo je siže izreke danas objavljene presude Ustavnog suda FBiH koja je donesena nakon sjednice Ustavnog suda bez javne rasprave od 17. veljače.

Naime, utvrđeno je da u ovom slučaju nije ispoštovan postupak donošenja zakona u odnosu na dužinu vremena koje je potrebno ostaviti za amandmansku proceduru.

Što dalje?

Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Lidija Bradara izjavila je kako će postupiti sukladno presudi Ustavnog suda FBiH. U izjavi za Fenu Bradara je kazala kako će ovih dana zasjedati Kolegij Doma naroda na kojem će se definirati daljnje aktivnosti ovog tijela vlasti.

''Presudu Ustavnog suda ne bih detaljnije komentirala dok je službeno ne dobijem. Na temelju onoga što sam čula prilikom čitanja presude zaključujem kako je ona politička te da sadrži niz nelogičnosti. Jedna od njih je da se povreda pojedinih odredaba Poslovnika tumači i povredom Ustava Federacije BiH. O ostalim detaljima očitovat ću se kad službeno dobijem presudu'', izjavila je Bradara za Fenu.

Kako je u obrazloženju presude priopćio predsjednik Ustavnog suda FBiH Domin Malbašić, činjenično je utvrđeno kako je poziv izaslanicima Doma naroda upućen tri dana prije zakazivanja spomenute sjednice (27. srpnja) te da izaslanici nisu imali poslovničku mogućnost da amandmanski pismeno interveniraju.

Stav Suda u vezi s tim je da se Zakon o radu smatra neusvojenim i da ne može proizvoditi pravne posljedice od dana objave ove presude u Službenim novinama FBiH, sve dok ne bude predmetom donošenja i usvajanja u skladu s propisanom procedurom.

Prema obrazloženju predsjednika Ustavnog suda FBiH, podnositelji zahtjeva u ovom predmetu su se u pogledu pravnog osnova pozvali na odredbe Ustava FBiH i Zakona o postupku pred Ustavnim sudom, uz napomenu da demokratska procedura usvajanja jednog zakona podrazumijeva poštovanje procedure što omogućava da svaki zastupnik iskoristi pravo sudjelovanja u radu organa, bez obzira kojoj stranci pripada.

Istovremeno, to podrazumijeva da prijedlog zakona prethodno bude predmetom analize stalnih radnih tijela određenog doma, u konkretnom slučaju Doma naroda.

Međutim, Dom naroda je u odgovoru na zahtjev podnositelja osporio njihovu aktivnu legitimaciju za pokretanje ovog spora, "jer ne predstavljaju jednu trećinu u Domu naroda...'', uz napomenu da se radi o grupi od 17 izaslanika, označenoj kao ''opozicijske stranke''.

Nadalje, navode da je predmetni zakon 24. srpnja bio objavljen na web-stranici Doma naroda i tako postao dostupan svima i da je putem elektronske pošte distribuiran izaslanicima, "te su ga dobili šest dana prije zakazivanja sjednice Doma''.

Ustavni sud je obrazlažući činjenično stanje u ovom predmetu naveo da je odredbom Poslovnika Doma naroda definirano da se pozivi dostavljaju deset dana prije dana određenog za sazivanje sjednice, te da se podrazumijeva da onaj tko saziva izvanrednu sjednicu treba iznijeti i razloge za to, te obrazložiti postojanje izuzetnih okolnosti, što u ovom slučaju nije učinjeno, a što je vidljivo iz transkripta s četvrte hitne sjednice.

U vezi s utvrđenim činjeničnim stanjem sa analizom relevantnog prava, Ustavni sud je stava "da je Zakon o radu od Doma naroda usvojen suprotno preciziranim i jasnim poslovničkim odredbama tog doma, a na što je i na samoj sjednici ukazivao određeni broj izaslanika".