Prema podacima kojima raspolaže Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na području Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2018. godine prijavljeno je 76 žarišta bruceloze na farmama ovaca i koza, te na 25 farmi goveda, za razliku od situacije 2008. godine kada je utvrđena kulminacija bruceloze na području BiH i prijavljeno 1.583 žarišta bruceloze kod malih preživara i 185 žarišta bruceloze kod goveda - rečeno je Feni u Uredu za veterinarstvo BiH.

Naglašeno je da su žarišta bruceloze prijavljena za Federaciju BiH na području Unsko-sanske, Srednjobosanske, Zeničko - dobojske, Tuzlanske, Hercegovačko-neretvanske i Kantona Sarajevo, za Republiku Srpsku na području općina Bratunac, Istočno Sarajevo, Kneževo, Milići, Mrkonjić Grad, Srbac, Prnjavor, Teslić i Vlasenica, te na području Brčko distrikta BiH.

''U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja. U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa - ističu iz Ureda za veterinarstvo BiH.

Napominju da je bruceloza jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu.

Bolest se na ljude prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama kroz oštećenu kožu, inhalacija aerosola te konjuktivalnim putem ili indirektno putem konzumiranja proizvoda porijeklom od zaraženih životinja. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.

Sljedećim najznačajnijim faktorom smatra se zanimanje, odnosno okupacijska izloženost budući da je bruceloza često profesionalna bolest ljudi zaposlenih u sektorima koji podrazumijevaju kontakt sa životinjama i njihovim proizvodima.

Iz Ureda za veterinarstvo BiH pojašnjavaju da je pojava bruceloze kod ljudi direktno vezana uz pojavu bruceloze kod životinja, tako da, kako navode, najbolji način kontrole bruceloze kod ljudi je zapravo kontrola bruceloze u populaciji životinja, a najbolji način prevencije, sprečavanje kontakta između ljudi i zaraženih životinja, odnosno proizvoda takvih životinja.

''U vezi sa navedenim, najvažniji element predstavlja dosljedna primjena propisanih mjera kontrole bolesti, pri čemu veliki problem predstavlja određeni broj neodgovornih vlasnika koji vrše trgovinu nevakcinisanim životinjama, trgovinu proizvodima životinjskog porijekla od životinja nepoznatog statusa ili uvođenjem u svoja stada životinja bez poznatog zdravstvenog statusa, što doprinosi održavanju i širenju bolesti bez obzira na mjere koje provode nadležne službe '', upozoravaju iz Ureda za veterinarstvo BiH.

Ukazuju i da je prenos bruceloze sa osobe na osobu veoma rijedak i neuobičajen. Iako postoje zabilježeni rijetki slučajevi prenosa putem transfuzije krvi, transplantacije koštane srži te spolnim putem, kao i putem majčinog mlijeka te kroz placentu, smatra se da bruceloza nije bolest koja se prenosi sa osobe na osobu bliskim kontaktom.