U Crnoj Gori u nedjelju prijevremeni izbori

U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju prijevremeni parlamentarni izbori, deveti po redu izbori za crnogorski parlament od uvođenja višestranačja, a treći nakon stjecanja neovisnosti 2006. godine.

Na izborima sudjeluje 13 političkih subjekata, a nešto više od 514.000 birača s pravom glasa treba izabrati 81 zastupnika koliko broji crnogorski parlament.

Izbori se, kako se navodi u odluci predsjednika države Filipa Vujanovića, održavaju prije previđenog roka u proljeće iduće godine kako bi vlast imala puni legitimitet dovesti zemlju do krajnjeg cilja - članstva u EU.

Tijekom izborne kampanje izdvojila su se dva velika politička bloka - koalicija "Za Europsku Crnu Goru" i Demokratski front (DF), uz još dvije jače stranke - Socijalističku narodnu partiju (SNP) i novajlije na crnogorskoj političkoj sceni - stranku Pozitivna Crna Gora.

Ostalo su, uglavnom, manjinske stranke koje će, osim Bošnjačke stranke (BS), imati problema s cenzusom za ulazak u parlament.

Koaliciju "Za Europsku Crnu Goru", uz Demokratsku partiju socijalista (DPS), Mila Đikanovića još čine i Socijaldemokratska partija (SDP), Ranka Krivokapića i po prvi put s njima Liberalna partija, Andrije Popovića. Sve analize govore da će ova koalicija biti na samoj granici ponovnog osvajanja apsolutne vlasti.

S druge strane je oporbeni Demokratski front (DF), kojeg predvodi Miodrag Lekić, bivši diplomat iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. Ovaj dosta heterogeni koalicijski savez oko sebe je okupio Novu srpsku demokratiju (NOVA), Andrije Mandića, koja se ranije protivila crnogorskoj neovisnosti i Pokret za promjene (PZP), Nebojše Medojevića, kojemu pobornici neovisnosti prigovaraju zbog ovog pragmatičnog saveza, te manji dio SNP i jedan broj neovisnih intelektualaca.

Oporbena koalicija u svoj blok nije uspjela privući Socijalističku narodnu partiju (SNP) Srđana Milića, donedavno najjaču oporbenu stranku, koja je, nakon raskola pred samu izbornu kampanju, uspjela zadržati dobar rejting, a nedavno osnovana Pozitivna Crna Gora, koja okuplja jedan broj mlađih ljudi koji prvi put ulaze u politiku i povezuje ih se s neovisnim medijima koji ih podupiru, nametnula se kao ozbiljna i respektabilna politička snaga.

Manjinske stranke na izborima nastupaju samostalno. Hrvatska građanska inicijativa (HGI), politički predstavnik Hrvata u Crnoj Gori, najvjerojatnije će ponovno osvojiti jedno zastupničko mjesto, koliko je imala i u prethodnom sazivu kada je bila u koaliciji s vladajućim strankama.

Albanci imaju čak četiri liste i nadaju se osvajanju tri zastupnička mjesta, a Bošnjačka stranka nastoji od 17 posto muslimanskog biračkog tijela dobiti što veće povjerenje i osvojiti najmanje tri mandata. Samostalni srpski blok, procjenjuje se, imat će problema doći do jednog zastupnika.

U skoro dvomjesečnoj kampanji dominirala su gospodarska pitanja. Priče o svakodnevnim štrajkovima, neuspjelim privatizacijama, korupciji i organiziranom kriminalu te sve težim uvjetima života u kojima za potrošačku košaricu nisu dovoljne ni dvije prosječne plaće, nisu išle na ruku vladajućoj koaliciji.

DPS Mila Đukanovića, neospornog vladara Crne Gore s najduljim stažom na čelnim državnim pozicijama, isticao je pak svoje velike zasluge što je Crnu Goru doveo do neovisnosti, članstva u UN i pred vrata Europske unije (EU), a teškoće u razvoju zemlje pripisao globalnoj krizi.

O identitetskim pitanjima, za razliku od ranije, malo se govorilo. Oporba iz tzv. srpskog bloka konačno je prihvatila da je Crna Gora samostalna i suverena država te da je treba urediti po suvremenim standardima. Oni traže skraćivanje himne, mijenjanje zastave odnosno uvođenje trobojnice te vraćanje srpskog jezika u crnogorske škole.

Postoji konsenzus vlasti i oporbe oko ulaska zemlje u Europsku uniju kako bi se država uredila u skladu s europskim načelima, dok razlika među njima postoji vezano uz ulazak zemlje u NATO. Oporba zahtijeva da se o ulasku u NATO odluči na referendumu.

Pregovori s Crnom Gorom oko ulaska u EU otvoreni su u lipnju ove godine i sada je u tijeku proces screeninga, analitičke usporedbe europskog i crnogorskog zakonodavstva, što je preduvjet za pregovore po pojedinim poglavljima. Proces screeninga trebao bi biti dovršen do ljeta 2013. godine. Bruxelles je srijedu u izvješću o napretku naveo da će Crna Gora u pregovorima morati ostvariti vidljive rezultate u dvama najtežim poglavljima, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, a posebice u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Prema mišljenju neovisnih analitičara, ovi izbori vjerojatno neće donijeti bitne promjene pa se procjenjuje da će Đukanovićev DPS po svoj prilici, sa svojim partnerima iz manjinskih stranaka, i poslije 23 godine nastaviti vladati Crnom Gorom, dok se smatra da će u oporbenom bloku vjerojatno samo doći do preraspodjele mandata.

Izbore će pratiti 1.200 domaćih i oko stotinu promatrača koje je angažirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a prve preliminarne rezultate, kako je najavljeno, u nedjelju navečer će priopćiti Centar za demokratsku tranziciju (CEDEM), koji je organizirao domaće promatrače.

U nedjelju će se, usporedno s parlamentarnim, održati i lokalni izbori u Kotoru, Budvi i Nikšiću. Hrvatska građanska inicijativa i u Kotoru nastupa samostalno, a predsjednica stranke Marija Vučićević očekuje ulazak svoje stranke i u kotorsku gradsku skupštinu, u kojoj je u ranijem mandatu bila zastupljena zajedno s vladajućom Demokratskom partijom socijalista.