''Parlament BiH se treba pozabaviti pitanjem odgovornosti članova Središnjeg izbornog povjrenstva BiH, jer je njihovo političko određivanje i političko miješanje u neke predmete nedopustivo'', rekla je za Nezavisne novine Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu, navodeći kako je to dobra ideja i potrebna stvar.

"Mogu prihvatiti da budem nositelj te ideje. Podsjećam da je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH bio institucija koja je do općih izbora 2014. čuvala svoj kredibilitet, ali nakon toga on je više puta narušen", rekla je Majkić.

Naime, posljednji, blago rečeno nedopustivi eksces, dogodio se u četvrtak, na posljednjoj sjednici SIP-a, kada je hrvatski član Vlado Rogić, nezadovoljan zbog toga što predsjednik SIP-a Ahmed Šantić ne želi provesti postupak "protiv onih koji su prekinuli izbore u Stocu 2. listopada", demonstrativno napustio sjednicu.

A to je, navode Nezavisne, samo kap koja je prelila čašu nezadovoljstva unutar duboko podijeljenog i konfrontiranog Povjerenstva.

Nezavisne novine navode na ranije objave kako postoje klanovi i međusobno isprepletene interesne grupe unutar SIP-a, ''što se u posljednje vrijeme u praksi pokazuje i te kako točnim''.

Na to, uostalom, upozorava i Vehid Šehić, nekadašnji predsjednik i član SIP-a, danas predsjednik Foruma građana Tuzla, koji upozorava na vidljivost "određenih podjela na entitetskoj i etničkoj osnovi kroz način glasovanja".

"To je pogubno za rad SIP-a, to se ne bi smjelo događati, jer se dovodi u pitanje neovisnost i profesionalizam Povjerenstva. Jačanje nepovjerenja u samu instituciju može biti najpogubnija posljedica", ističe Šehić.

Posebno upozorava kako se u javnosti stvara percepcija da su članovi SIP-a pod utjecajem određenih političkih krugova, te da zbog toga gube kredibilitet.

Sličnog je stava i Borjana Krišto, članica Kolegija Zastupničkog doma parlamenta BiH, koja sa žaljenjem konstatira da "to što se dogodilo na posljednjoj sjednici SIP-a nije dobro za ukupne odnose u BiH".

"Vidimo da tu postoje pojedinačni politički stavovi i smatramo da ono što se događa vezano za Stolac nije dobro za BiH. Slažem se da parlament tu treba utvrditi odgovornost i donijeti odgovarajuće odluke", kaže Krišto.

Naime, SIP BiH, kao vrhovna državna institucija za provođenje Izbornog zakona i implementaciju izbornih rezultata, za rezultate svog rada odgovara isključivo Parlamentu BiH. No, problem predstavlja sama činjenica da je i ovo vrhovno zakonodovno tijelo u državi često podijeljeno po ideološko-nacionalno-entitetskim osnovama.

"U ovom slučaju imamo instituciju vezanu za mandat i točno je da parlament može izglasovati određene odluke, ali za to trebamo politički stav i političku odluku", zaključuje Krišto.