Bosna i Hercegovina bi se trebala koncentrirati na dokazivanje da je Republika Srbija bila sudionik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH, izjavio je povodom revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo.

Omerović je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" istaknuo da je pitanje revizije presude pravno sredstvo ili pravna mogućnost koja je predviđena po međunarodnom pravu, po statutu Međunarodnog suda u Hagu.

"Ukoliko jedna strana u sporu u istoj pravnoj stvari smatra da je nezadovoljna prvim postupkom, konkretno presudom iz 2007. godine pravno je logički i normalno za svaku državu da iskoristi pravnu mogućnosti", kazao je Omerović.

On je na sesiji podsjetio na izreku presude iz 2007. godine, na glavnih 9 točaka zaključaka Međunarodnog suda u predmetu BiH protiv Republike Srbije i podvukao da se BiH treba koncentrirati na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije u onim segmentima u kojima nije oglašena odgovornom presudom iz 2007.

"To je poglavito kršenje Člana 2. Konvencije o genocidu; pokazati da je Srbija direktno počinila zločin genocida na području BiH u kritičnom razdoblju. Zatim povreda Člana 3. Konvencije o genocidu: alternativno dokazati da je Republika Srbija pomagala i pružala podršku, bila sudionik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH", rekao je Omerović.

Naglasio je da će BiH bila peta država u povijesti Međunarodnog suda od njegovog osnivanja 1946. godine koja će se ponovno obratiti tom sudu, zahtjevom za obnovu postupka.

"Od četiri podnesena zahtjeva za obnovu postupka, tri su završena. Sva tri je Međunarodni sud odbacio na samom početku, u pretpostupku, zbog nedostatka činjenica. Četvrti je još uvijek u tijeku, zato što je Malezija prije 20 dana podnijela zahtjev za obnovu postupaka u pravnoj stvari protiv Singapura. Četvrti nije riješen, ali su prethodna tri odbačena, što ne znači da BiH ima ili nema dokaza, i što ne može u krajnjoj liniji voditi ka zaključku kako će BiH uspjeti i da li će uopće uspjeti u svojoj nakani otvaranja postupka revizije pred ovim sudom", rekao je Omerović.

Istaknu je da ne može govoriti o novim dokazima, već da želi sačekati zvaničan datum podnošenja zahtjeva za obnovu postupka.

"Onda ćemo svi ući u najsitnije pore zahtjeva i svi ćemo biti upoznati sa konačnim tekstom aplikacije. U konačnici, ostavimo Međunarodnom sudu u Hagu na konačno odlučivanje ima li i hoće li u zahtjevu BiH biti novih činjenica ili novih dokaza", rekao je Omerović.

Objasnio je da se postupak dijeli na dvije faze. U prvoj će Međunarodni sud ispitati proceduralna pitanja, tj. kada BiH podnese aplikaciju tada će se otvoriti takozvani predpostupak. Dok druga strana u postupku ima pravo na određene proceduralne prigovore, do kojih Omerović vjeruje da će doći.

"Prema praksi Međunarodnog suda, držim da čekanje prve presude Međunarodnog suda ne bi trebalo da traje duže od dvije godine. Nakon toga, ukoliko Međunarodni sud donese presudu kojom će udovoljiti zahtjevu BiH i u kojem će smatrati da postoji proceduralni uvjeti da se krene u meritum i da se otvara revizija postupka, onda ulazimo u novo suđenje koje može trajati do četiri pet godine", objasnio je stručnjak za međunarodno pravo.

Krizu institucija u BiH nije htio komentirati, ali je istaknuo da ne vjeruje da će biti krize koju zagovaraju ili predviđaju neki političari i čimbenici u BiH.