Zavod u Pazariću došao je u fokus bh. javnosti 2019. godine, kada su objavljene fotografije i videosnimci nehumanog postupanja s djecom, štićenicima Zavoda. Nedavno je i Općinski sud u Sarajevu osudio nekadašnje rukovoditelje, Jasmina Ćerimagića, Senadu Muharemović i Redžepa Salića, prvostupanjskom presudom na po četiri godine i šest mjeseci zatvorske kazne. FTV je provjerio kakvo je trenutno stanje u Zavodu i jesu li problemi ostali isti.

Slike su prije četiri godine šokirale bh. javnost i obišle svijet. Ujedno su i skrenule pažnju na sve ono što se događalo iza zatvorenih vrata Zavoda Pazarić. Epilog sudska presuda, promjena rukovodstva i – tvrdi sadašnji direktor, danas zadovoljavajuće stanje. No, problema ima još. Između ostalog, popunjenost smještajnih kapaciteta zbog čega oko 50 osoba čeka na smještaj. Jedna od ključnih prepreka je i pružanje zdravstvene zaštite štićenicima, s obzirom na to da je zdravstveno osiguranje riješeno na razini županije.

Problemi u ostvarivanju zdravstvene zaštite

''Javljaju se svakodnevno dakle problemi u ostvarivanju prava prije svega na primarnu zdravstvenu zaštitu. Kod obavljanja redovnih kontrola ili konzumiranja redovnih usluga primarne zdravstvene zaštite korisnici s područja županije to pravo ostvaruju bez ikakvih problema, njih je oko 140 u ovom zavodu. Svi ostali korisnici te probleme imaju zbog različitih rješenja u županijama'', ističe Samir Suljagić, direktor Zavoda Pazarić.

Općinski sud u Sarajevu je prvostupanjskom presudom osudio tri bivša direktora Zavoda Pazarić za kazneno djelo nesavjestan rad u službi i osudio ih ukupno 13,5 godina zatvora. Odvjetnik jednog od osuđenih kaže da još nije dobio pismeni otpravak presude, te je prerano za komentar.

Sabina Ćudić, nekadašnja zastupnica u Parlamentu FBiH, a danas u državnom parlamentu, koja je priču i dovela u pažnju medija, presudom je, kaže, donekle zadovoljna:

''Potvrdila je sudska presuda da imamo tri zaredom direktora koji su dobili ozbiljne presude zatvorske, četiri i pol godine, koje demonstriraju, s obzirom na kaznenu politiku u BiH, kojom ja nikada nisam zadovoljna jer mislim da uvijek kazne trebaju biti veće, ozbiljnost propusta koja su rukovodstva napravila''.

Humaniji naziv i humanije postupanje

Ćudić dodaje da će raditi na pitanju strategije deinstitucionalizacije Zavoda zajedno sa novom Vladom i nadležnim ministarstvom, iz kojeg navode da je štićenike potrebno više uključiti u život u zajednici. Plan je i unaprijediti medicinsku brigu, te raditi na zapošljavanju potrebnog i kvalitetnog kadra.

''Godinama unazad se radilo o zapošljavanju i nepotrebnog i nestručnog kadra. Mi smo donijeli novi Zakon o socijalnim ustanovama Federacije BiH, trenutno je u fazi preregistracija svih ustanova, želimo da oni imaju i humanije nazive, ali i da na humaniji način postupaju sa svojim korisnicima i da uskladimo standarde sa standardima EU-a'', poručuje ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP).

Trenutno je u izradi pravilnik o minimalnim standardima za pružanje usluga u ustanovama socijalnog zbrinjavanja. Nakon što direktori daju svoje sugestije i mišljenja o pravilniku, on će biti na snazi i unaprijedit će pružanje usluga. Naši sugovornici su suglasni da je došlo do određenih promjena u Zavodu, ali da na tome i dalje treba raditi i ne dopustiti da se ponovi slučaj iz 2019. godine.