Stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine nije na potrebnom nivou i trebalo bi biti bolje, ocijenio je Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), svjedočeći pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Državnog parlamenta za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Podsjećajući kako je stanje pravosuđa, odnosno vladavine prava u Bosni i Hercegovini bilo predmet opservacija, odnosno da su sačinjeni izvještaji međunarodnih eksperata, Lagumdžija je naveo kako su oni ''našli da stanje nije sjajno i da nije na potrebnom nivou'' s čime se složio.

''Izvještaji su se fokusirali na krivično sudovanje, posebno na organizirani kriminal i korupciju visoke razine, kao i procesuiranje predmeta ratnih zločina, te su naveli gdje su najslabije karike. U najvećem dijelu bih se složio s konstatacijama iz tih izvještaja'', rekao je Lagumdžija.

Potvrdio je kako se ''u javnosti sve više govori da u tužiteljstvima postoje predmeti koji stoje u ladicama, da nisu u sustavu, da nisu u radu'' i ocijenio kako je ''takva pojava – nedopustiva''.

''Moramo preduzeti mjere da se takvi slučajevi istraže'', ukazao je Lagumdžija.

Odgovarajući na pitanje zastupnika Zukana Heleza zbog čega sve velike afere nisu riješene, pa narod stiče dojam da ''sud vrijedi za male obične ljude, a za 'krupne ribe' sud ne vrijedi'', Lagumdžija se složio da postoji takva percepcija javnosti.

''I ja dijelim dobrim dijelom to mišljenje po pitanju predmeta koji nikad nisu ni došli pred sudove. To može biti neadekvatan rad agencija za sprovođenje zakona, pa i tužiteljstva koje bi trebalo da kad se dogodi takav slučaj da zavede taj predmet, otvori istragu i rukovodi istragom. Ono što nije pred sudom, tu je problem isključivo na agencijama i tužiteljstvima koji nisu uspjeli pronaći počinitelja krivičnog djela'', smatra Lagumdžija.

Heleza je zanimalo i zašto pravosuđe šuti na prijetnje o secesiji, odnosno na prijetnje teritorijalnom integritetu nasilnim i oružanim putem koje dolaze od pojedinih političara, te upitao može li se u tom slučaju pokrenuti kazneni postupak. Usporedio je to sa slučajem iz Katalonije gdje je protiv pojedinih političara koji su zagovarali neovisnost te pokrajine od Španjolske pokrenuta njegova odgovornost. Smatra da bi procesuiranjem takvih prijetnji bila ''mirna Bosna''.

''To je do tužitelja, jer oni imaju suvereno i samostalno pravo hoće li nekoga tužiti ili neće. Sve što dođe pred sudove, oni će suditi i donijeti odluku. Koliko znam, nema optužnice ni za jedan postupak koji bi se mogao odnositi na ovo o čemu govorite. Nije mi poznato ni da se rade istrage'', odgovorio je Lagumdžija.

Zastupnika Branislava Borenovića zanimala je istinitost informacija po kojima je ''masovna pojava na sudovima po cijeloj zemlji na različitim razinama da, bez obzira što je CMS dodijelio predmet određenom sudiji na postupanje, predsjednik suda ima pravo taj predmet da dodijeli drugom, trećem, četvrtom sudiji kako bi došao do onoga tko je adekvatna osoba''.

Lagumdžija nema pouzdane podatke i čuo je da postoji takva praksa, te je naveo kako je takvo nešto dozvoljeno ''samo ako postoje razlozi za preesignaciju predmeta''.

''Čuo sam da ima zlouporaba mimo presignacije, ali to može službenik koji rukovodi CMS sustavom – sam ili po nalogu pretpostavljenog, ali ako netko radi na taj način to je predmet disciplinskog postupka. Ako se tako radi, ima elemenata i krivičnog djela. Protiv nekoga ko tako radi treba se otvoriti krivični postupak i treba ga ostaviti bez posla bez imalo dileme'', kategoričan je Lagumdžija.

Halil Lagumdžija je izabran za predsjednika Vijeća prije tri mjeseca, nakon što je, krajem prošle godine, ostavku na tu dužnost podnio Milan Tegeltija.

''Manje od godinu dana kasnije vidite kakva je razlika između tadašnjeg i ovog predsjednika VSTV-a po pitanju saradnje sa Komisijom. Od osnivanja smo održali 29 sjednica i sadašnji predsjednik kaže da je neophodno da Istražna komisija ima informacije i da je nešto ovako poželjno. Prije manje od godinu dana tadašnji predsjednik prijeti maltene hapšenjem članova Istražne komisije'', ocijenio je Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije.

Najavio je izvještaj do kraja narednog mjeseca, a prije toga članovi Komisije imaju još tri saslušanja.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.