Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je danas banjolučkog biskupa Franju Komaricu i ravnatelja Caritasa Banjolučke biskupije Miljenka Aničića, javila je KTA.
Tom prigodom Komarica je upoznao hrvatskog predsjednika Josipovića s aktualnom situacijom hrvatske populacije u BiH a osobito u Republici Srpskoj.
Podsjećajući na skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, zamolio je predsjednika Josipovića da razmisli o strategiji koja bi bila dobra i korisna i za Republiku Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu kako bi hrvatski narod u BiH mogao dati svoj konstruktivni doprinos da Bosna i Hercegovina bude otvorena za europske integracije.
U tom kontekstu biskup Komarica je predložio predsjedniku Josipoviću da se, zajedno s bosanskohercegovačkim političarima, posebice s predstavnicima Hrvata kao i s međunarodnim predstavnicima, organizira zajednička konferencija s ciljem da se pomogne u što bržem zaživljavanju pravne države i na području Bosne i Hercegovine čime bi i hrvatski narod u BiH imao daleko veća prava nego što ima sada podsjećajući da u jednom entitetu hrvatski narod nema jednaka prava dok je u drugom entitetu marginaliziran.
Hrvatski predsjednik Josipović kazao je kako je, zajedno sa svojim suradnicima, spreman učiniti sve što bude moguće.
Biskup Komarica je upoznao predsjednika Josipovića da u Republici Srpskoj još uvijek nedostaje više od 92 posto od predratnog broja katolika, što je otprilike i toliko Hrvata, jer, kako je istaknuo, nije bilo političke volje da se onima koji su se htjeli vratiti omogući održivi povratak, ali je bilo političke volje da im se onemogući povratak.
Podsjetio je da je i Sveta Stolica više puta upozoravala bosanskohercegovačke dužnosnike, ali i dužnosnike Republike Hrvatske da "trebaju odlučnije pristupiti konstruktivnom rješavanju neriješenog pitanja izbjeglica i prognanika s banjolučkog područja, iz Bosanske Posavine i drugih dijelova BiH, koji čekaju na povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli čovjeka dostojnim životom".
Izrazio je uvjerenje da je i predsjedniku Josipoviću dobro poznato kako je najugroženijem dijelu hrvatskog naroda izvan Hrvatske i prognanim i izbjeglim Hrvatima iz Bosne sve ove godine pružano veoma malo pomoći u usporedbi koliko je drugima dano i koliko su oni željni održivog povratka.
