Dokumenti Državnog tužiteljstva, u koje je Detektor imao uvid, otkrivaju kako su tužitelji donosili odluke i stvarali praksu, iako nisu podigli nijednu optužnicu godinu i pol od zabrane negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Krajem srpnja 2021. godine Radovan Kovačević branio je odluku svog šefa Milorada Dodika da raspiše peticiju nakon što je bivši visoki predstavnik zabranio negiranje genocida.

Bespomoćnost

''I da ne bi bilo nikakve dileme, ja sam Radovan Kovačević, uvažavam sve žrtve Srebrenice, ali jasno kažem: 'U Srebrenici se nije dogodio genocid''' kazao je u izjavi za medije tadašnji savjetnik Dodika u Predsjedništvu BiH.

Ekrija Ramić iz Bratunca odlučio je reagirati. Kao netko čiji su brojni članovi uže i šire obitelji stradali za vrijeme genocida u Srebrenici i ranije tijekom rata, kaže da se osjećao povrijeđenim i uznemirenim. Dodaje da je još kao dječak svjedočio očevom strijeljanju 1992. godine.

''Osjećaš se bespomoćno. Osjećaš ruganje, ismijavanje nečega što nijedan normalan čovjek ne bi tako izjavio'', govori Ramić.

On je Kovačevića prijavio Državnom tužiteljstvu.

''Smatrao sam da je prekršio Zakon i želio da ga prijavim. To je i moja građanska dužnost'', pojašnjava Ramić.

Bez istrage

Ali nekoliko mjeseci kasnije, Kovačević se javno pohvalio da se istraga protiv njega neće sprovoditi. U odluci koju je, na zahtjev za slobodan pristup informacijama, Državno tužiteljstvo dostavilo Detektoru navodi se da nema osnova za pokretanje postupka, te da Kovačević nije prekršio Zakon i da je samo koristio svoje pravo na slobodu mišljenja i govora.

Od kada je u srpnju 2021. godine nametnuta zabrana negiranja zločina, do kraja 2022. godine državni tužitelji su odlučili da neće sprovoditi ukupno 27 istraga o negiranju genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, što Detektor može potvrditi.

Odbačeno niz prijava

Koristeći Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Detektor je dobio djelimično anonimizirane odluke iz kojih se nazire da tužitelji, uprkos tome što do sada nisu podigli nijednu optužnicu, već stvaraju obrasce donošenja odluka u slučajevima kršenja izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo Valentin Inzko. Oni su odbacili niz prijava koje se odnose na negiranje genocida u komentarima na tekstove medija, kao i objavama na društvenim mrežama.

Pravna stručnjakinja posvećena istraživanju procesuiranja ratnih zločina Lejla Gačanica, koja je za Detektor analizirala ove odluke, pribojava se da postupanje tužilaca značajno sužava primjenu Zakona i da se olako propušta ispitati i procesuirati krivična djela. To može dugoročno pogoršati osjećaj sigurnosti ali i povjerenja u pravosuđe i vladavinu prava, kaže ona.

Nastavak teksta pročitajte na Detektor.ba