Tvrtka povezana s osobama iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa nalazi se nadomak dobivanja energetskih ugovora vrijednih više od milijardu dolara u Bosni i Hercegovini, objavio je britanski list The Guardian.
Prema navodima tog medija, riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, relativno nepoznatom poduzeću koje bi moglo preuzeti ključnu ulogu u realizaciji velikog energetskog projekta čiji je cilj smanjenje ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu.
Središnji dio projekta odnosi se na izgradnju novog plinovoda koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s alternativnim izvorima opskrbe prirodnim plinom te povećati energetsku sigurnost zemlje.
Međutim, projekt je već izazvao brojne kontroverze.
The Guardian navodi kako kritičari upozoravaju da AAFS Infrastructure and Energy nema dokazano iskustvo u upravljanju infrastrukturnim projektima takvog opsega i vrijednosti. Dodatne prijepore izaziva činjenica da kompanija navodno nije odabrana kroz otvoreni međunarodni natječaj, nego kroz izravne političke i poslovne kontakte.
Posebnu pozornost izazvale su osobe povezane s tvrtkom. Među predstavnicima AAFS-a nalazi se američki odvjetnik Jesse Binnall, poznat po zastupanju Donalda Trumpa u više politički osjetljivih pravnih slučajeva, kao i Joe Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost tijekom Trumpova prvog mandata u Bijeloj kući.
A Guardian investigation reports that AAFS Infrastructure and Energy, a little-known company with ties to people close to Trump, is close to securing more than $1 billion in energy contracts in Bosnia and Herzegovina.
— Clash Report (@clashreport) May 30, 2026
The project includes a major gas pipeline intended to reduce… pic.twitter.com/unC8jnfwT5
Prema pisanju Guardiana, upravo te veze izazivaju dodatna pitanja o transparentnosti procesa i potencijalnom političkom utjecaju na dodjelu energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.
Zagovornici projekta ističu da bi novi plinovod mogao imati strateški značaj za cijelu regiju jer bi smanjio energetsku ovisnost o Rusiji i otvorio mogućnost povezivanja s alternativnim dobavnim pravcima prema Europskoj uniji.
Kritičari, s druge strane, traže detaljnije objašnjenje kriterija prema kojima je odabrana tvrtka koja bi trebala voditi projekt te pozivaju na veću transparentnost i javni nadzor nad procesom donošenja odluka.
Za sada nije poznato kada bi konačna odluka o ugovorima trebala biti donesena niti hoće li biti pokrenut dodatni postupak provjere ili natječaja.
Priča dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina, kao i veći dio Europe, nastoji diversificirati izvore energije i smanjiti ovisnost o ruskim energentima nakon geopolitičkih promjena izazvanih ratom u Ukrajini.