Brkićev let iz Mostara MUP RH pravda sporazumom koji je istekao?
Dokument na koji se Ministarstvo unutarnjih poslova RH pozvalo kao pravnu osnovu za helikopterski prijevoz bivšeg potpredsjednika Sabora i nekadašnjeg zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića iz Mostara u Zagreb zapravo ne uređuje prijevoz pacijenata iz inozemstva, piše Nataša Škaričić za Novosti.
Taj dokument predviđa da zračni medicinski prijevoz obavljaju helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok MUP-u daje samo potpornu ulogu.
Helikopter sletio u Mostar
Podsjetimo, kako je prvi objavio portal Bljesak.info po Brkića je poslan MUP-ov helikopter Subaru Bell 412EPX, jedan od novih helikoptera nabavljenih za potrebe civilne zaštite, spašavanja i hitnih medicinskih letova.
Osim toga, sporazum na koji se ministarstvo poziva prestao je vrijediti 31. prosinca 2024. godine.
Riječ je o sporazumu čija je glavna svrha organizacija prijevoza novorođenčadi u inkubatorima iz Opće bolnice Dubrovnik u KBC Split, kao i prijevoza pacijenata iz dubrovačke bolnice kojima je potrebno nastaviti liječenje u ustanovi više kategorije, odnosno u KBC-u Split, kada su druga prijevozna sredstva zauzeta ili neprikladna, odnosno kada bi dugotrajan cestovni prijevoz mogao negativno utjecati na njihov zdravstveni ishod.
Treća stavka koju sporazum uređuje jest prijevoz transplantacijskih timova i organa unutar Hrvatske. Novosti navode kako ništa od toga ne odgovara onome što se dogodilo 19. kolovoza 2026., kada je MUP-ov helikopter iz Dubrovnika poslan u BiH po odraslog pacijenta koji je već bio hospitaliziran i operiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, kako bi ga prevezao u Zagreb.
Ministarstvo unutarnjih poslova je, nekoliko sati nakon što je Brkić prevezen u Zagreb, izvijestilo da je prijevoz obavljen "na zahtjev Ministarstva zdravstva, zbog potrebe za hitnim medicinskim prijevozom".
Sporazum iz srpnja
Iz Ministarstva su naveli i da se prijevozi hrvatskih državljana iz inozemstva provode prema potrebi i zdravstvenoj indikaciji te da Ministarstvo zdravstva, odnosno Hrvatski zavod za hitnu medicinu, mogu angažirati vozilo hitne pomoći, helikopter MORH-a ili MUP-a.
Kao pravnu podlogu MUP se pozvao na "Sporazum o suradnji u provedbi hitnog međubolničkog zračnog medicinskog prijevoza, prijevoza timova i organa za potrebe transplantacije u Republici Hrvatskoj te prijevoza unesrećenih i životno ugroženih pacijenata u izvanrednim situacijama".
Iz Ministarstva zdravstva naglasili su da je prijevoz Milijana Brkića dodatno pravno pokriven sporazumom o suradnji u području hitne medicine, sklopljenim 22. srpnja 2026. između Ministarstva zdravstva RH i Federalnog ministarstva zdravstva BiH, kao i ugovorom o suradnji u području hitne medicine, sklopljenim 31. srpnja ove godine između Ministarstva zdravstva RH i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Kako je Index pisao, riječ je o nastavku suradnje uspostavljene još 2019. godine, čiji je cilj omogućiti da životno ugroženi pacijenti s juga Hrvatske, posebno iz doline Neretve, zbog blizine mogu biti prevezeni na liječenje u SKB Mostar.
Brkićev slučaj, međutim, išao je u suprotnom smjeru. On se u trenutku zdravstvenih problema nalazio u Klobuku u BiH, potom je hospitaliziran i operiran u Mostaru, a zatim prevezen u Zagreb.
U Mostar, a ne iz Mostara
Sporazum koji su 22. srpnja potpisali ministrica zdravstva Irena Hrstić i federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, u drugom članku određuje da se odnosi na hrvatske državljane s područja djelovanja Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske i Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.
Radi se o "osobama kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dio tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti".
Sporazum dalje uređuje plaćanje zdravstvenih usluga pruženih tim hrvatskim državljanima u SKB-u Mostar, dok se hrvatska i bosanskohercegovačka tijela nadležna za graničnu kontrolu obvezuju pacijentima obuhvaćenima sporazumom omogućiti prioritetno obavljanje granične kontrole. Posebnim dokumentom trebalo je još definirati uvjete i način njihova prijevoza.
Taj je dokument donesen vrlo brzo. Devet dana kasnije, 31. srpnja, Hrstić i ravnatelj SKB-a Mostar Ante Kvesić potpisali su ugovor o suradnji u području hitne medicine. Njegov prvi članak još preciznije određuje da se radi o uvjetima za pružanje hitnih medicinskih usluga hrvatskim državljanima s područja djelovanja spomenutih dvaju županijskih zavoda "u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar".
Drugi članak poziva se na dokument čiji je naziv vrlo jasan: "Protokol prekograničnog prijevoza životno ugroženih pacijenata u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar". Iz toga proizlazi da se radi o prijevozu u Mostar, a ne iz Mostara.
U nastavku ugovora stoji da SKB Mostar račune za zdravstvene usluge pružene tim hrvatskim pacijentima ispostavlja zavodima za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske, odnosno Splitsko-dalmatinske županije.
Brkić živi u Zagrebu, a ne na području djelovanja jednog od dvaju zavoda navedenih u sporazumu i ugovoru. Nije prevezen u Mostar radi hitnog zbrinjavanja, nego se u trenutku angažiranja hrvatskog državnog helikoptera već nalazio u SKB-u Mostar, gdje je bio hospitaliziran i operiran.
Novosti zaključuju kako, sedam dana nakon spornog događaja, dva nadležna ministarstva nisu pružila uvjerljiv dokaz da je MUP-ov helikopter u drugu državu odletio na zakonitoj osnovi.


















-webp-wm.webp)





