Kriminalcima iz BiH i Srbije granice nisu nikakav problem; imaju 'pomoć' policije

Kriminalcima iz BiH i Srbije granica nije prepreka, nego prilika za zaradu od krijumčarenja droge, ukradenih vozila ili žive stoke u kojoj nerijetko sudjeluju i pripadnici policijskih agencija.

Plaćeni ubojica Strahinja Rašeta je imao dvadeset i jednu godinu kada je 6. listopada 2006. godine ilegalno ušao u Bosnu i Hercegovinu (BiH). Iz Loznice ga je preko rijeke Drine čamcem prevezao Zoran Mitrović zvani Luftika, osuđivani prekogranični švercer.

Mitrović je istog dana prevezao Rašetu nazad u Srbiju, ranjenog u obje noge, nakon što se izjalovio njegov plan da u Istočnom Sarajevu ubije Đorđa Ždralu kojeg bh. vlasti sumnjiče za vođu tamošnje organizirane kriminalne grupe.

Rašeta je pred kafićem Sport nanišanio Ždralu iz blizine i povukao okidač, ali je njegov pištolj blokirao, stoji u optužnici Okružnog tužiteljstva Šabac iz Srbije. Ždrale je zapucao iz svog pištolja i Rašeta se jedva živ izvukao iz Istočnog Sarajeva.

Da je pokušaj uspio, Rašeti bi ilegalni prelazak granice mogao poslužiti kao alibi, jer ne bi postojala evidencija da je u vrijeme ubojstva uopće bio u BiH. Dvije godine kasnije poginuo je postavljajući bombu pod auto svog nekadašnjeg suradnika.

Ni danas, kao ni prije šest godina, granica između BiH i Srbije nije prepreka za kriminalce iz regije, već dobra prilika za građenje alibija i zaradu od krijumčarenja droge, ukradenih vozila ili žive stoke u kojoj nerijetko sudjeluju i korumpirani policajci, pokazuje nekoliko pravosudno-policijskih akcija protiv prekograničnog kriminala.

“Činjenica je da kriminalne grupe ostvaruju dobru suradnju, bez obzira na županijske i entitetske granice unutar BiH, a isti slučaj je i sa međudržavnim granicama, koje im ne predstavljaju nikakvu prepreku”, piše u Strategiji BiH za borbu protiv organiziranog kriminala za 2009-2012. godinu.

Prekogranični šverc

Granica između Srbije i BiH je duga 363 kilometra, od čega je 261 kilometar duž rijeke Drine. Dio priobalnog područja je gusto naseljen, a dio skriven bujnom vegetacijom. Na tom potezu se nalazi jedanaest službenih graničnih prijelaza, ali teren pruža veliki broj mogućnosti za nelegalan prelazak, čak i običnim preplivavanjem rijeke.

U Informaciji o stanju sigurnosti u BiH je navedeno da među kaznenim djelima u pograničnom području prednjači krijumčarenje roba i droge, i to mimo službenih graničnih prijelaza.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije pokazuju da je ukupna vrijednost oduzete robe u pograničnom području prošle godine bila oko 100.000 eura. Oduzeto je 13 kilograma narkotika, najviše marihuane.

Dejan Ilić, šef Odsjeka za kontrolu prelaženja granice sa BiH pri MUP-u Srbije, kaže da se zbog velike nezaposlenosti ljudi u pograničnom području bave krijumčarenjem kao zanatom i da su najzastupljeniji šverc stoke, tekstila i cigareta.
Mitrović, koji je prevezao Rašetu u BiH, je od 2000. do 2006. godine zbog krijumčarenja stoke četiri puta osuđivan u općinskom sudu u Loznici. Međutim, u sva četiri slučaja se radilo o uvjetnim osudama i novčanim kaznama koje pojedinačno nisu prelazile 200 eura. U jednoj od presuda je kao olakšavajuća okolnost uzeto Mitrovićevo korektno ponašanje na sudu, što je prevagnulo nad činjenicom da je ranije osuđivan.

Tridesetčetverogodišnji Mitrović je uhićen u Budimpešti na osnovu tjeralice Tužiteljstva BiH i u ožujku 2013. godine je izručen vlastima BiH. Državni sud mu je ukinuo pritvor mjesec dana kasnije.

Ilić kaže da su šverceri dobro osposobljeni i da je bilo slučajeva kada su čak i nadzirali policiju. Koriste posebno pripremljene čamce na koje mogu stati veće količine stoke i brzo prikrivaju tragove, pa policija mora reagirati u kratkom roku.

“Događa se da naši policijski službenici leže na minus 10 čekajući u zasjedi, u nekom grmu. Krijumčari često, znajući to, u prolazu, nasumično bacaju u grmlje kamenje, puštaju pse i bodu vilama”, kaže Ilić i dodaje da je suradnja na otkrivanju prekograničnog kriminala između Srbije i BiH na dobroj razini.

Ipak, u nekim od otkrivenih slučajeva dio švercerske mreže su bili i pripadnici policijskih agencija BiH i Srbije.

Policija u kriminalu

Tijekom 2013. godine osam policajaca Granične policije BiH i četiri policajca MUP-a Republike Srpske (RS) su uhićeni u akciji sprečavanja krijumčarenja tisuća grla stoke iz Srbije u BiH.

U akciji kodnog naziva Skela uhićeni su Araz Jukić, zapovjednik Granične policije u Zvorniku (BiH), i njegovih sedam kolega. Sumnjiče se da su bili dio organizirane švercerske mreže koja je čamcima prošvercala tisuće grla žive stoke.
Šverceri su stoku kupovali u Srbiji i prevozili je u BiH preko Drine, dok su korumpirani pripadnici policijskih agencija osiguravali siguran prijelaz granice i transport do klaonica.

U rujnu je zbog šverca stoke na području Bijeljine uhićeno još 15 osoba, od čega su dva pripadnika Granične policije BiH. Oduzeto je šest pušaka, dva čamca i tri vozila za prijevoz stoke.

Prema riječima Dejana Ilića, zbog zloupotrebe službenog položaja samo u 2008. godini je u Srbiji procesuirano 18 policajaca sa granice, a disciplinske prijave su podnošene i u sljedećim godinama.

Od 2007. do kraja 2012. godine 26 službenika Granične policije BiH je suspendirano, jer je protiv njih pokrenut kazneni postupak.
Ilić kaže da više osuđuje korumpirane policajce nego kriminalce.

“Neko tko nosi uniformu mora da mu to bude u opredjeljenju, a ne da, praktično, sjedi na dvije stolice”, kaže Ilić.

Osim kriminalaca, droge i stoke, preko granice između Srbije i BiH ilegalno se prebacuju i ukradena vozila, pokazala je akcija Kamen koju su policijske agencije iz BiH izvele tijekom 2010. i 2011. godine.

Više od dvadeset optuženih je imalo jasnu podjelu posla. Jedni su krali vozila, drugi krivotvorili dokumente, a treći prevozili ukradena vozila preko granice sa Srbijom, u čemu im je pomagao Slobodan Stojanović, policajac Granične policije BiH.

Stojanović je priznao da je zloupotrijebio ovlasti i bez kontrole propuštao ukradena vozila na graničnom prijelazu u Bratuncu.

Stojanović je uhićen svega nekoliko mjeseci pred umirovljenje, koje je i dočekao pod suspenzijom. Osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora od dvije godine, koju neće morati odslužiti ako u sljedećih pet godina ne počini novo kazneno djelo.

Presude izrečene Stojanoviću i još četvorici članova grupe pokazuju da su tri povezane skupine koje su djelovale na području Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) krale i preprodavale vozila.

Krađe su se događale, uglavnom, na području Mostara i Sarajeva, a zatim su vozila sakrivana u iznajmljenim garažama na raznim lokacijama, dok su drugi članovi grupe, zaposleni kao carinici ili u špediterskim tvrtkama, krivotvorili dokumentaciju, dajući vozilima lažni identitet.

Jedan dio vozila je prodan u BiH, a dio je grupa iz Zvornika uz pomoć graničnog policajca Stojanovića prebacivala u Srbiju.

Krivotvorenje dokumenata

U prošlosti su kriminalne grupe mnogo češće nego danas koristile falsificirane dokumente za prijelaz granice. Lažne bh. dokumente su imale stotine osoba, među kojima i počinitelji težih kaznenih djela, pokazalo je ranije istraživanje CIN-a.
Krivotvorenu putovnicu BiH imao je i Sretko Kalinić, nekadašnji pripadnik Zemunskog klana iz Srbije. Iskoristio ga je da iz Hrvatske uđe u BiH, da bi zatim ilegalno prešao u Srbiju, plivajući preko Drine, sa ciljem da likvidira Zorana Nedovića zvanog Šok.

Lažne dokumente BiH je svojevremeno imao i Đorđe Ždrale, koji u Foči izdržava zatvorsku kaznu za ubojstvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske.

I Ždralin kum Darko Elez, koji kaznu izdržava u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, koristio je lažne dokumente Srbije na ime Slaviša Veletić.
Osobu sa tim imenom i istim brojem osobne iskaznice je 2011. godine Osnovni sud u Bijeljini osudio na četiri mjeseca uvjetne kazne upravo zbog krivotvorenja isprava. Veletić je odbio razgovarati sa novinarima.

Eleza je tužiteljstvo u srbijanskom gradu Šapcu krajem 2007. godine optužilo za naručivanje ubojstva svog kuma Ždrale. Još deset osoba, među kojima je i plaćeni ubojica Rašeta, optuženo je za razne oblike sudioništva.

Presuda iz Šapca je poništena a postupak prebačen na Viši sud u Beogradu. Suđenje do danas nije počelo, ali je Elez sa svojom grupom nastavio nizati kaznena djela sa obje strane granice - sve dok u rujnu 2009. godine nije uhićen u Beogradu.

Viši sud u Beogradu ga je 2010. godine osudio na devet godina zatvora, ali ne za pokušaj ubojstva Ždrale, već zbog šverca marihuane iz Srbije u BiH, pokušaja raketiranja u Istočnom Sarajevu te krivotvorenja osobne iskaznice i vozačke dozvole.

Ipak, uvođenjem novih dokumenata mogućnosti krivotvorenja su znatno umanjene.
Ljubinko Jaćović, inspektor u Upravi kriminalističke policije Srbije, kaže da nije bilo slučajeva krivotvorenja novih biometrijskih dokumenata i da se, uglavnom, krivotvore stare osobne iskaznice i putovnice Srbije koji važe do 2016. godine.

Preko granice i bez dokumenata

Elez je za pokušaj ubojstva Ždrale najprije optužen u Srbiji a zatim i u BiH. Bh. vlasti su Eleza i 31 člana njegove kriminalne grupe, osim za pokušaj ubojstva, optužile i za niz drugih djela, među kojima su ubojstva pet osoba i oružane pljačke.

U optužnica piše da su oni više puta između 2006. i 2009. godine autima ili čamcima preko Drine ilegalno prelazili granicu BiH i Srbije.

Kako bi u Istočnom Sarajevu ubili Borisa Govedaricu, člana Ždraline grupe, Elez i njegovi suradnici su čamcem ilegalno prešli Drinu kod Zvornika, a prevezao ih je Branko Đurić Žućo koji je kasnije u Srbiji osuđen zajedno sa Elezom. Nakon ubojstva, uz učešće drugih pomagača, ponovo su kod Loznice čamcem prešli u Srbiju, a zatim se odvezli do Beograda.

Među optuženim članovima Elezove kriminalne grupe u BiH bili su i Bojan Cvijan, šef Odjela za narkotike Agencije za istrage i zaštitu BiH, Ljubiša Lalović, pripadnik Granične policije BiH, i Dejan Vukosavljević, policajac MUP-a Kantona Sarajevo.
Vladimir Taušan zvani Šota, policajac Jedinice za podršku MUP-u RS-a, također je bio pritvoren pod sumnjom da je, noseći policijsku uniformu, prenio 44 kilograma marihuane iz okoline Foče u Sarajevo. On se, međutim, u optužnici spominje kao svjedok.

Cvijan i Lalović su Elezu omogućili da pređe granicu bez kontrole graničnih policajaca i u Srbiju odnese svoj dio plijena nakon pljačke 2,2 milijuna eura iz vozila za transport novca Privredne banke Sarajevo.

Elezov odvjetnik Duško Tomić kaže da postoji mogućnost da Elezu koji ima dvojno državljanstvo bude suđeno u BiH, kako je i sam tražio.

Druga mogućnost je da proces bude razdvojen pa da se u BiH sudi osobama koje su tu, a u Srbiji onim osobama koje su uhićene tamo.

Granična policija je u 2012. godini spriječila 389 osoba da ilegalno pređu granicu, uglavnom izvan graničnih prijelaza. U više od 60 posto slučajeva se radilo o građanima BiH i Srbije, piše u Informaciji o stanju sigurnosti u BiH.

U graničnim policijama obiju zemalja novinarima su rekli da im nedostaje ljudstva za bolju kontrolu. Granična policija BiH ima samo jedan čamac za riječne patrole na Drini, a kažu da su čamci i skele u pograničnom području još uvijek, uglavnom, neregistrirani, što im otežava identifikaciju vlasnika.

Njihove kolege u Srbiji imaju devet čamaca, ali kao problem navode nedostatak goriva.