Izrael uvjetovao BiH u postupku izručenja Aleksandra Cvetkovića

Izrael je u postupku izručenja Aleksandra Cvetkovića uvjetovao Bosnu i Hercegovinu primjenom zakona koji je preuzet iz bivše Jugoslavije, ali na kraju je odustao, iako je dobiojamstva od Ministarstva pravde BiH.

Tužiteljstvo BiH je Cvetkovića optužilo za genocid počinjen u Srebrenici, mjesec dana nakon izručenja iz Izraela, na osnovu Kaznenog zakona BiH donesenog 2003. godine.

U Tužiteljstvu i Sudu BiH kažu da nisu dali jamstva za Cvetkovića u vezi s primjenom zakona, dok u Ministarstvu pravde BiH tvrde suprotno, javlja BIRN - Justice Report.

U Vrhovnom sudu u Izraelu kažu da su dobili jamstva od BiH, ali su zaključili da su im nepotrebne jer smatraju da će Sud BiH ionako biti obavezan djelovati u skladu sa Europskom konvencijom i ustavom.

Cvetković je uhićen u kolovozu 2010. godine u Izraelu na osnovu međunarodne potjernice koja je raspisana na zahtjev BiH jer je bio osumnjičen za genocid.

Nakon tri godine postupka, pravosuđe u Izraelu donosi odluku da ga izruči pravosuđu BiH, ali i postavlja niz uvjeta. Jedan od tih uvjeta, u slučaju da Cvetković bude osuđen, jeste i primjena zakona donesenog 1976. godine.

''Ukoliko Cvetković bude proglašen krivim, Sud BiH će pri izricanju presude biti obavezan poštivati izreku presude Europskog suda za ljudska prava'', navodi se u odluci Okružnog suda u Jeruzalemu.

Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu je donio presudu postupajući po zahtjevu Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića, koji su osuđeni za ratne zločine po Kaznenom zakonu BiH iz 2003. godine.

Sa ili bez jamstava, Europski sud za ljudska prava je odlučio da u predmetima Maktoufa i Damjanovića treba primijeniti zakon koji je važio u vrijeme počinjenja djela, a to je zakon iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji je donesen 1976. godine.

Postupajući po toj presudi, Sud BiH je donio odluku da se Damjanoviću obnovi suđenje.

U slučaju Cvetkovića, Ministarstvo pravde BiH tvrdi da je Sud BiH dao jamstvo da će poštivati presudu Europskog suda u Strassbourgu.

''Sud BiH je u veljači ove godine napisao Ministarstvu pravde BiH da će Cvetković po izručenju iz Izraela biti smješten u Pritvorskoj jedinici na državnoj razini, te da će biti odvojen od ostalih pritvorenika. Druga jamstva nisu dodijeljena'', rekli su u Odjelu za informiranje Suda BiH.

U Tužiteljstvu BiH kažu da nisu tražena nikakva jamstva u vezi s primjenom zakona, zbog čega je i podignuta optužnica po Kaznenom zakonu BiH.

''Izraelske vlasti tražile su od BiH garancije poštivanja europskih standarda za Cvetkovića u smislu uvjeta pritvora i vođenja sudskog postupka, ali jamstva u vezi s primjenom zakona nisu tražene'', rekao je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH, kazala je da je Sud BiH ''jasno rekao da se pri izricanju presude mora poštivati Europska konvencija o ljudskim pravima, odnosno da konvencija ima primat nad zakonom''.

''Jamstva je dao Sud BiH, a mi smo na osnovu toga dali naša jamstva'', kazala je Bakić.

Glasnogovornica Ministarstva pravde u Izraelu Eden Klein rekla je da je BiH dostavila jamstva u vezi sa primjenom Europske konvencije za ljudska prava nakon što je Okružni sud u Jeruzalemu donio presudu.

''Vrhovni sud je odlučio da iako se Ministarstvo pravde BiH obavezalo da će Sud BiH implementirati presudu Europskog suda za ljudska prava, za to nema potrebe'', odala je Klein, istaknuvši da vjeruju da će i bez izraelske naredbe Sud BiH djelovati u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Iako se presuda Europskog suda za ljudska prava odnosi na dva predmeta, ''Maktouf'' i ''Damjanović'', mnogi stručnjaci smatraju da bi Sud BiH trebao promijeniti dosadašnju praksu.

''S pažnjom sam pratio ponašanje Tužilteljstva BiH u predmetu ''Cvetković'' i opet je korišten Kazneni zakon BiH. Kao da za Tužiteljstvo BiH ne postoji odluka iz Strassbourga, što je bruka za državu'', kazao je odvjetnik Miodrag Stojanović, zapitavši se kome treba da Strassbourg bude zatrpan apelacijama protiv BiH.

Stojanović tvrdi da je već podnio zahtjev za preispitivanje jedne presude za genocid, koju je Državni sud donio primjenjujući Kazneni zakon iz 2003. godine.

U Sudu BiH kažu da je već podneseno deset zahtjeva za preispitivanje presude zbog korištenja kaznenog zakona.