Proteklih tjedana javnost u BiH preplavljena je pričama o non paperima kojima se mijenjaju odnosi u BiH i na Balkanu, a neke izjave su se odnosile i na moguću promjenu stava međunarodne zajednice po pitanju Izbornog zakona BiH i drugim krupnim pitanjima.

U neslužbenim razgovorima s visokim diplomatima iz EU i pojedinih utjecajnih zemalja članica EU pojašnjeno je za Nezavisne novine da građani BiH ne trebaju očekivati promjenu djelovanja međunarodne zajednice u BiH, a posebno je naglašeno da će napredak zavisiti isključivo od domaćih političkih faktora i angažiranja građana u BiH.

Ono o čemu predstavnici EU razmišljaju je, primjera radi, kako dodatno pomoći građanima BiH, nevladinim i novinarskim udruženjima i drugim društvenim grupama da se jače angažiraju i da se aktivnije uključe u reformske procese, kako bi se i na taj način izvršio pritisak na političke snage u BiH da ubrzaju reforme.

Iz EU je proslijeđeno ozbiljno upozorenje da se mora prestati s blokadama usvajanja reformi Izbornog zakona, Zakona o javnim nabavkama i sličnim započetim reformama.

Iako se često govori da je svaka godina ključna za BiH, naglašeno je da ako BiH propusti ovu godinu, može doći do ozbiljnih zastoja u europskim integracijama, što bi moglo ostaviti ozbiljne posljedice po BiH.

Sve reforme, kako je rečeno, moraju biti rezultat domaćeg dogovora u BiH.

Primjera radi, iako se u diplomatskim krugovima dolazak Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika ocjenjuje skoro sigurnim, sugovornici su nam istaknuli da nitko ne očekuje da će on koristiti bonska ovlaštenja ili nametati zakonska rješenja ili reforme, odnosno raditi posao domaćih političara.

Naglašeno je da su crvene linije koje su postavljene, a čije bi kršenje eventualno izazvalo sankcije ili slične akcije međunarodne zajednice, domaćim političarima već poznate, ali da se sankcije i nametanja neće odnositi na reforme.

Schmidt je za "Nezavisne" potvrdio da ostaje kandidat za visokog predstavnika i da se nada dobijanju ove pozicije.

"Radujem se svom novom zadatku na funkciji visokog predstavnika za BiH. Ako me međunarodna zajednica potvrdi, ovom poslu ću se posvetiti svim snagama. Za mene je važno povećati vidljivost OHR-a. Moj cilj će biti da radim u tijesnoj suradnji s međunarodnom zajednicom i donositeljima odluka u BiH, ali i s građanima i građankama BiH", rekao je Schmidt za "Nezavisne".

Očekuje se da će Schmidt biti potvrđen, a izvjesno je da će se to dogoditi na lipanjskom sastanku Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira.

Iako je Rusija izrazila protivljenje dolasku visokog predstavnika, potvrđeno je da se s te strane ne očekuju problemi u Schmidtovom imenovanju. S tim u vezi, važno je naglasiti da je Joe Biden, američki predsjednik, odlučio da ne uvede sankcije za Sjeverni tok II, što su pozdravili i Angela Merkel, njemačka kancelarka, i Vladimir Putin, ruski predsjednik.

Ovo se ocjenjuje kao pozitivna gesta prema Rusiji, od koje Zapad očekuje da pokaže veći stupanj suradnje na prostoru Europe, uključujući i prostor zapadnog Balkana. Dogovori na tom planu se očekuju na summitu koji je planiran između Bidena i Putina.

Sugovornici su za Nezavisne naglasili da ni Bruxelles ni Berlin ni Washington ne favoriziraju nijednu stranu ili rješenje u BiH.