Neadekvatni ljudski i tehnički resursi u Koordinacijskom mehanizmu ozbiljno su pitanje koje usporava BiH na putu ka pristupanju Europskoj uniji, stoga je potrebno unaprijediti znanje i podići svijest o značaju procesa europskih integracija i na nižim razinama vlasti u BiH.

Upravo ovo bio je povod i za izradu Policy papera o osiguranju odgovarajućih ljudskih i materijalnih kapaciteta za učinkovito izvršavanje obaveza u sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o dokumentu kojem je cilj da se razgovara o opcijama za unapređenje procesa europskih integracija Bosne i Hercegovine kako bi on bio djelotvorniji i učinkovitiji, a kojeg su uradili predstavnici projekta EU Scheme for Young Professionals in BiH.

Brojni problemi

Na Policy paperu tim je radio na unapređenju dokumenta kroz niz sastanaka i istraživanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i van nje. Problemi koje Policy paper dotiče su neučinkoviti i neefektivni ljudski i materijalni resursi u sustavu koordinacije za EU integracije BiH.

''Ovaj problem je bitan jer EU traži da BiH priča jednim glasom. U svrhu te komunikacije sa EU, Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku za sustav koordinacije za evropske integracije BiH u cilju efektivnog i učinkovitog provođenja naših obaveza.

Međutim, na terenu to baš i nije lako, najviše zbog nedostatka motivacije, resursa, pravnih smjernica i radnih grupa'', kazao je Haris Sijarić, pomoćnik načelnika Općine Centar za lokalni ekonomski razvoj i mjesnu samoupravu i jedan od autora dokumenta.

U ovom Policy paperu donesene su i određene preporuke. Neke od njih se odnose na organiziranje formalnih organizacijskih jedinica po županijama - da se unificira način komunikacije u ovom procesu i jedno tijelo koje će imati odgovornost isključivo za rad na europskim integracijama, bez ikakvih drugih obaveza.

''Jedna od preporuka je i da se osigura određeni financijski dodatak za državne službenike kojima to nije osnovni posao, ali i kvalitetnije obuke i treninzi za ljude koji rade na europskim integracijama. Kao primjer bih naveo poznavanje engleskog jezika koje bi trebalo biti obavezno, kao što je to u pojedinim zemljama regije, ali i poznavanje IT vještina'', istaknuo je Sijarić.

Aktivno angažiranje svih institucija u okviru mehanizma koordinacije, istaknuto je, treba da bude imperativ kako bi se u procesu europskih integracija moglo govoriti jednim glasom i kako bi se povećale šanse za punopravno članstvo BiH u Europskoj uniji.

Svaka država koja želi postati članica EU mora biti sposobna da aktivno sudjeluje u kreiranju politika EU, ali i da učinkovito usvaja i sprovodi dogovorene politike, pravila i standarde.

Međutim, Bosna i Hercegovina se suočava sa poteškoćama u funkcionisanju i radu mehanizma koordinacije zbog činjenice da je uspostavljena struktura procesa koordinacije regulisana Odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH veoma složena i odražava unutrašnju administrativnu organizaciju BiH.

Spor i neučinkovit sustav

Uspostavljena struktura je vrlo glomazna i odražava unutarnju administrativnu organizaciju BiH, ali može dobro funkcionirati ako postoji dovoljno volje među sudionicima. Međutim, u praksi se ovaj sustav pokazao kao spor i neučinkovit.

Za popunjavanje, sastavljanje i dostavljanje odgovora na upitnik EU bilo je potrebno 14 mjeseci, mnogo sporije nego u drugim zemljama u regiji.

Postoji potreba da se uspostavi aktivna komunikacija između različitih koordinatora europskih integracija i Delegacije za europske integacije kako bi se organizirale obuke o relevantnim temama, odnosno radilo na rješavanju različitih pitanja u vezi sa usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa acquisem, kao i za koordinaciju tehničke i stručne pomoći u procesu pravne harmonizacije.

Učinkovit mehanizam koordinacije važan je preduvjet za napredak BiH na putu ka članstvu u EU, ali je i instrument za poboljšanje načina na koji se odluke donose u BiH općenito.

Autori ovog dokumenta, osim Harisa Sijarića, su i Jasmina Salihović Hodžić iz odjela za europske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta, Margareta Krešić, iz Sektora za EU fondove u Fondu za zaštitu okoliša FBiH i Rarik Džubur, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – Uprave za zaštitu bilja.