BiH isplatila milijune oslobođenima, žrtve ratnih zločina i dalje čekaju odštetu

Sara je do danas primila tek 2.500 maraka odštete dosuđene nakon pravomoćne presude za ratno silovanje, dok je Bosna i Hercegovina u proteklom desetljeću isplatila više od 3,3 milijuna maraka osobama oslobođenima optužbi za ratne zločine.

Razlika nije u tome tko ima pravo na naknadu, nego u načinu na koji sustav provodi presude i koliko dugo preživjeli čekaju na pravdu koju mnogi nisu ni dočekali.

Proljeće je 1993. godine kada su u Sarin stan ušli uniformirani vojnici. Stan je opljačkan, njezin suprug odveden je u logor "Heliodrom" u Mostaru, a ona je, kako je kasnije dokazano pred Sudom BiH, bila žrtva ratnog silovanja.

Pred Sudom BiH svjedočila je tek 16 godina kasnije, nakon što je skupila snage progovoriti o onome što je preživjela.

''Onda smo prošli baš tešku torturu. Dugo sam šutjela, nisam iznosila na vidjelo što se dogodilo. Onda je to jednom isplivalo na površinu, slomila sam se i došlo je do suda'', govori Sara, što nije njezino pravo ime.

Na poziv za razgovor zahvalna je što ne tražimo detalje onoga što je proživjela.

''Mene to sve uznemirava'', kaže.

Nakon pravomoćne presude, zajedno s drugim žrtvama podnijela je zahtjev za naknadu štete. Zatim je više od deset godina čekala početak isplate koju će primati u obrocima.

''Uplaćeno mi je dvije i pol tisuće, iako je to ništa, ali dobro dođe. To je bilo prije nekoliko mjeseci. Kap u oceanu, kako se kaže, s obzirom na sve što se dogodilo'', govori Sara.

Presude postoje, novac često ne stiže

Preživjele žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini imaju pravo tražiti naknadu štete od počinitelja. To pravo ostvaruje se putem imovinskopravnog zahtjeva, koji omogućuje da se uz kaznenu presudu dosudi i novčana naknada za pretrpljenu štetu.

U praksi mnoge preživjele osobe nikada ne dobiju dosuđeni novac.

Prema dostupnim podacima, 25 članica Udruge "Žena žrtva rata" ostvarilo je pravo na odštetu putem sudskih presuda.

''Prema našim saznanjima, samo su dvije članice do sada u cijelosti primile dosuđeni iznos. Kod ostalih članica isplate su izvršene djelomično ili uopće nisu realizirane. Također raspolažemo informacijama da postoje slučajevi u kojima su oštećenima počele djelomične isplate od strane počinitelja, ali su obustavljene zbog njihove smrti'', navode iz Udruge.

Jedan od takvih slučajeva odnosi se na Vuka Ratkovića, osuđenog na osam godina zatvora zbog višestrukog silovanja žene u Višegradu. Bio je obvezan oštećenoj isplatiti 35.000 KM na ime naknade nematerijalne štete, ali je preminuo prije nego što je iznos naplaćen.

Iz Udruge navode i slučaj članice koja je preminula prije nego što je ostvarila pravo na isplatu. Budući da nije imala djece, pravo potraživanja prešlo je na njezinu sestru i brata, koji sada pokušavaju ostvariti to pravo kroz pravnu proceduru.

Prema podacima TRIAL International – Ureda u BiH, od 24 odluke koje su uglavnom donesene na Državnom sudu i nekoliko entitetskih sudova, 23 su pravomoćne, a u samo sedam predmeta došlo je do djelomične ili potpune isplate.

U dva predmeta u kojima je isplaćen iznos imovinskopravnog zahtjeva postojala je mjera osiguranja imovine.

Dosuđene odštete kreću se od oko 5.000 do 40.000 KM.

Isplate iz mirovina

Sud BiH pravomoćno je osudio Dragana Janjića na sedam godina zatvora zbog silovanja počinjenog 1992. godine na području Foče.

Oštećenoj je u tom predmetu dosuđen imovinskopravni zahtjev od 15.000 KM, koji se od veljače 2021. djelomično isplaćuje iz njegove mirovine.

Prva rata iznosila je oko 230 maraka, druga oko 1.000, a treća ponovno oko 230 KM. Tim tempom, upozorili su iz TRIAL International – Ureda u BiH, bit će potrebno oko pet godina da se isplati cijeli iznos.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, tijekom rata u Bosni i Hercegovini silovano je između 20.000 i 50.000 žena i muškaraca.

Prva veća prekretnica dogodila se 2015. godine, kada je Sud BiH prvi put dosudio odštetu preživjelima u kaznenom postupku za ratne zločine.

Nekoliko godina kasnije, 2019., TRIAL International – Ured u BiH zastupao je preživjelu žrtvu ratnog seksualnog nasilja kojoj su dvojica osuđenih nakon pravomoćne presude dobrovoljno isplatila 30.000 KM.

Žrtve se često šalju u nove postupke

Jedan od najvećih problema jest to što sudovi često ne odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku. Umjesto toga, žrtve se upućuju na parnicu.

U parničnom postupku žrtve često moraju otkriti svoj identitet, što za mnoge predstavlja prepreku zbog koje odustaju.

Okružni sud u Banjoj Luci odgovorio je da u 14 pregledanih pravomoćnih presuda nije pronađen nijedan predmet u kojem je imovinskopravni zahtjev oštećenika usvojen u kaznenom postupku.

U deset predmeta oštećenici su upućeni da svoja imovinskopravna potraživanja ostvaruju u parničnom postupku.

Čak i kada sud dosudi odštetu, naplata često nije moguća. Počinitelji u međuvremenu prenesu imovinu na članove obitelji ili druge osobe. Mehanizam koji bi to mogao spriječiti jest zamrzavanje imovine tijekom istrage, ali sudovi često odbijaju takve zahtjeve tužiteljstva.

''To je jedan od teških problema s kojima se susrećemo. Jedna moja članica uspjela je ostvariti i dobiti naknadu nematerijalne štete pa se njemu od mirovine svaki mjesec odbija određeni iznos, dok druge dvije članice zbog pravnih prepreka nisu uspjele ostvariti naknadu nematerijalne štete, i to je problem'', izjavila je ranije za Detektor Midheta Kaloper, predsjednica Udruge "Foča 92-95".

Nema fonda iz kojeg bi država isplatila žrtve

Ahmet Salčin, pravnik i pomoćnik ravnatelja za pravna pitanja u Udruzi "Vaša prava BiH", zastupao je nekoliko predmeta u kojima je tražen imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku, ali i u parnicama.

Naglašava da parnični postupci traju dulje i da žrtve u njima moraju otkriti identitet, zbog čega nisu najbolje rješenje.

Jedan od predmeta koje izdvaja vođen je pred Općinskim sudom u Konjicu. Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva dosuđen je ukupni iznos od 93.000 KM na ime pretrpljenog straha, duševne boli i povrede dostojanstva.

''Presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Mostaru. Od veljače ove godine postupak ovrhe je u tijeku'', kaže Salčin.

Dodaje da je trebalo mnogo vremena kako bi se utvrdilo radi li osuđeni ili prima mirovinu te odakle će se naplaćivati dosuđeni iznos.

''To će se isplaćivati u mjesečnim ratama'', navodi.

U drugom predmetu za zločin protiv čovječnosti pred Sudom BiH dosuđena je nematerijalna šteta zbog smrti bliskih srodnika. Trojica osuđenih solidarno su obvezana isplatiti 10.000 KM za smrt oca oštećenika i još 10.000 KM za smrt dvojice njegove braće.

''Tražili smo i više, ali sud je dosudio ovaj iznos'', kaže Salčin.

Sličan predmet vode i u Srbiji, kamo su optuženi pobjegli, ali je teško pronaći sredstva za ovrhu.

''Inače, problem je što nemamo fond na razini države BiH iz kojeg bi država isplatila žrtve, pa onda sama potraživala novac od počinitelja. No nema političke volje da se to riješi. Žrtve su marginalizirane u svakom pogledu'', pojašnjava Salčin.

U još tri predmeta pred Sudom BiH oštećenima koje je zastupala udruga "Vaša prava" dosuđeno je 40.000 KM nematerijalne štete, a ovrha se i dalje provodi putem mirovine. U drugom predmetu dosuđeno je 25.000 KM, koji se također djelomično isplaćuje, dok je treći predmet upućen na parnicu.

Sudovi dosudili oko 302.000 KM

Detektor je poslao upit svim sudovima u BiH o tome koliko je odluka doneseno o imovinskopravnim zahtjevima u korist oštećenika u predmetima ratnih zločina.

Okružni sud u Doboju donio je 25 pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina. U tri predmeta osuđenici su obvezani isplatiti oštećenima 2.000, 10.000 i 20.000 KM na ime naknade nematerijalne štete.

Osnovni sud u Šamcu u jednom je predmetu dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 60.000 KM.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine od siječnja 2016. do svibnja 2026. donio je četiri pravomoćne presude u predmetima ratnih zločina u kojima su dosuđeni imovinskopravni zahtjevi od 5.000, 22.150, 30.000 i 35.000 KM.

Općinski sud u Sanskom Mostu u dvije je presude dosudio odštetu žrtvama u iznosu od 35.000 i 60.000 KM za pet tužitelja, uz zakonsku zateznu kamatu od 12 posto.

Županijski sud u Novom Travniku naveo je da su u jednom predmetu dvojica osuđenih obvezana isplatiti ukupno 22.000 KM odštete oštećenoj.

Tih pet sudova ukupno je dosudilo oko 302.000 KM odštete po imovinskopravnim zahtjevima oštećenika u predmetima ratnih zločina.

Ostali sudovi naveli su da nisu imali takve predmete ili da ih ne mogu izdvojiti u sustavu CMS.

Iz Općinskog suda u Gradačcu naveli su da su od 2015. godine do danas imali tri predmeta u kojima su traženi imovinskopravni zahtjevi nakon presuđenog ratnog zločina.

''U sva tri predmeta odšteta nije dosuđena jer je tužba odbijena zbog zastare potraživanja'', naveli su iz suda.

Na Općinskom sudu u Živinicama u dva je predmeta odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete zbog zatočeništva i smrti bliske osobe, piše Detektor.