Rezultati po tagu: ratni zločini

Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) optužila je ruske oružane snage za mučenje ratnih zarobljenika i civila u Ukrajini.

Nakon višegodišnjih poziva udruženja žrtava i misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Državno tužiteljstvo je objavilo podatke o radu u predmetima s više od 800 osoba sa oznakom „A“.

Na sastanku je razgovarano i o slučajevima bh. državljana Osmana Osmanovića i Huseina Mujanovića za koje je, kako je ministrica istaknula, BiH sa punim pravom tražila od Srbije da se ustupe pravosuđu BiH.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da njegove snage nisu pobile civile u Buči, gradu blizu Kijeva, koji su ukrajinske snage oslobodile ovih dana.

''Znači, svaki sudija bi morao imati 75 optužnica u jednoj godini da bi imao normu'' zaključio je Debevec.

Prema podacima koji su BIRN-u BiH dostavljeni iz Državnog suda, osam osoba koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine upućeno je na izdržavanje kazne zatvora.

Prema navodima optužnice, Predrag Lažetić je u lipnju 1992. u prostorijama “Samačkog hotela” Termoelektrane “Gacko” fizički zlostavljao osobe bošnjačke nacionalnosti.

Uhićeni su Zdravko Kandić, nekadašnji zapovjednik Petog bataljona Nevesinjske brigade, Dragan Đurđić, nekadašnji zamjenik zapovjednika Petog bataljona Nevesinjske brigade te trenutni pripadnik Oružanih snaga BiH...

Zločini se odnose na ubojstvo oko 100 osoba bošnjačke nacionalnosti, na lokaciji u mjestu Zijemlje, među kojima više desetina žena, osoba starije životne dobi, kao i veći broj djece među kojima i djece starosti od 15 dana do 2 godine života.

Tužiteljstvo Bosansko-podrinjskog kantona nije podiglo niti jednu optužnicu za ratne zločine počinjene na području Goražda, iako je ovaj grad pod opsadom bio više od 1.300 dana.

Svjedok Nikola Livančić izjavio je da je bio kod kuće kada mu je javljeno za sukob, te da je odmah krenuo prema liniji.

Višković je sporazumom priznao krivicu po 20 točaka optužnice za progon bošnjačkog stanovništva ubojstvima, teškim oduzimanjem slobode i drugim nečovječnim djelima, koje je počinio kao pripadnik Vojne policije.

Srbijanski predsjednik nazvao je u petak "brutalnim lažima" tvrdnje svjedoka koji ga je teško optužio u sudskom procesu koji se vodi protiv predsjednika ratnog predsjedništva Gline Dušana Jovića.

Zikret Osmančević je izjavio da je u prosincu 1993. godine bio pripadnik 325. brdske brigade ABiH, te je sudjelovao u akciji u kojoj je čuvao liniju na teritoriji pod kontrolom HVO-a.

Poturović je naveo da su u akciji sudjelovali i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te da su naišli na otpor, koji su "razbili" drugi dan i ušli u selo.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija sporim tempom nastavljaju kazneno gonjenje počinitelja ratnih zločin.

''Imate Križančevo selo gdje je ubijeno 69 ljudi, u Travniku je u jednome danu ubijeno 112 Hrvata, Buhine Kuće, zatim Briševo sa 67 ubijenih. Za Bugojno tražimo gdje su ti nestali'', rekao je hrvatski šef diplomacije.

Iz SDP-a BiH napominju kako izmjenama zakona nije utvrđena krivična odgovornost samo za negiranje genocida u Srebrenici, nego za negiranje ili veličanje svih ratnih zločina i zločinaca iz prošlosti.

Ovo je 16. akcija inicijative uz podršku CNA, a ukupan broj obilježenih mjesta stradanja ovom akcijom je dostigao brojku od 119.

U idealnom rješenju radilo bi se o zasebnom zakonu na državnom nivou, s obavezom usuglašavanja entitetskih propisa, a sankcije bi trebale pratiti standarde utvrđene u komparativnoj praksi i uključivati novčane i kazne zatvora.

Rajič je u proljeće 2019. proglašen krivim što je u kolovozu 1992. godine, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), u kasarni “Bruno Bušić” u Dretelju nečovječno postupao prema civilnoj osobi koja je bila nezakonito zatvorena u tom logoru.

Mali broj je onih koji se suočavaju sa svojim djelima iz prošlosti.