Rezultati po tagu: ratni zločin

Ubijeni su i svećenik Ratko Grgić, velečasni Filip Lukenda te časna sestra Cecilija Grgić.

Deset tisuća, koliko je načelnik Hadžića sada izdvojio za generale, tek je mali dio od sume koja se svake godine izdvaja za financiranje obrane i podršku optuženima za ratne zločine u BiH

Hasečić je iznijela stavove Udruženja na čijem je čelu, te izrazila zabrinutost zbog pojedinih dijelova nacrta Strategije, prevashodno velikog broja neriješenih predmeta ratnih zločina čijem se rješavanju ne pristupa sustavno...

Prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnoj parceli na lokalitetu Tvrdulja, Rostovo, pronađeni su posmrtni ostaci najmanje dvije osobe.

Osumnjičeni se, nakon što je uočio policajce, dao u bijeg, ali je sustignut i uhićen.

Dodik je rekao da ''Komšić ne može napadati jednu demokratsku i civiliziranu zemlju kao što je Srbija''.

Dragišić je bio optužen da je ubio civile Asima Kavaza, Eldina Zajkića i Safeta Terzića, ali i da je pokušao da ubije Asimovog sina Muhameda, kao i Asmira Lemeša i Šaćira Hujića.

U predmetu Adem Kostjerevac Sud BiH je dana, 14. travnja 2015. godine potvrdio optužnicu koja njega tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u vezi sa članom 142. stav 1. KZ SFRJ.

Vijećnik u Gradskom vijeću Mostara Adnin Hasić bio je iznio inicijativu da se ulici u naselju Gornji Zalik koja nije imala naziva da ime ''Ulica žrtava Uborka.''

U pismu, koji je u posjedu Srne, navodi se kako je u podnescima obrane Ratka Mladića nekoliko puta ukazano da zdravstvena služba u Haagu ne poduzima elementarne mjere

Samo u mjestu Buna je na današnji dan nestalo 18 srpskih boraca i 11 civila, a za nekima od njih se još traga.

Većina žrtava je iz sela Koritnik, gdje su Lukić i Vasiljević prethodno došli po žrtve i naredili im da uđu u autobuse koji su navodno trebali ići prema slobodnoj teritoriji, Kladnju.

Čigoja, Todić i Boškić su proglašeni krivim za ubojstvo 28 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti 13. rujna 1995. godine.

Šunjiću se ranije sudilo za zločin protiv čovječnosti sa Jurom Kordićem, Draženom Lovrićem, Dariom Sušcem, Nedžadom Tinjakom, Nuhanom Šikalom, Dariom Mihaljem, Stankom Škobićem, Tomislavom Ančićem i Slavkom Golomcem.

Navode kako ih ''zabrinjava da se Katolička crkva uključuje u takve perfidne političke igrokaze, crkva koja se, bar verbalno, zalaže za zajednički život, toleranciju  i jednakost svih''.

Procjenjuje se također da je od posljedica silovanja, što kroz samoubojstvo ili od posljedica spolnih bolesti umrlo preko 10.000 žena.

Taj ''specijalni tretman podrazumijevao najgori oblik mučenja – premlaćivanje, rezanje dijelova tijela, posipanje kiselinom, izgladnjivanje i ostavljanje tako neko vrijeme''.

''Ustavni sud zaključuje da nema kršenja apelantovog prava na pravično suđenje.''

"On će biti predan kazneno-popravnom zavodu u Foči na dalje postupanje", naveli su iz SIPA-e.

Marinko Marić i Željko Rodin proglašeni su krivima za zločine počinjene u logorima na području zapadne Hercegovine u razdoblju od srpnja do rujna 1993. godine, prenose hrvatski mediji.

Na teret se Mariću i Rodino stavljalo i ponižavanje, fizičko i psihičko zlostavljanje te tjelesno kažnjavanje tridesetak bošnjačkih civila zatočenih u Gabeli i Silosu