Rezultati po tagu: ratni zločin

Delić je prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Mostaru od 28. listopada 2022. proglašen krivim i osuđen na četiri godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva prema Krivičnom zakonu SFRJ.

Mehanizam je 8. lipnja 2021. godine donio drugostupanjsku presudu kojom je potvrđena doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću, bivšem zapovjedniku VRS-a

Lažetića optužnica tereti da je – neutvrđenog dana u lipnju 1992. godine u prostorijama Samačkog hotela u Gacku, u kojem je bilo zatvoreno nesrpsko stanovništvo – fizički zlostavljao civile bošnjačke nacionalnosti.

Medić je optužen da je tijekom ispitivanja u srbijanskim logorima fizički zlostavljao zarobljenike, tukao ih palicama i pendrekom.

Županijsku sud u Mostaru osudio je na 10 godina zatvora Esu Razića za krivično djelo ''Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika''.

Lovrić je osuđen što je u rujnu 1993. sudjelovao u nezakonitom uhićenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor "Vojno".

U Mostaru je nastavljeno suđenje Esi Raziću za ubojstvo dvojice pripadnika HVO-a na brdu Kvanj 1993. godine. Suđenje je nastavljeno iznošenjem završnih riječi Tužiteljstva i Obrane.

Centar za socijalni rad donio je povijesno rješenje kojim se priznaje prvom djetetu rođenom iz čina ratnog silovanja status i prava koja mu pripadaju kao posebnoj kategoriji civilne žrtve rata.

Ispričao je da je po izlasku prešao u vojne jedinice Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te prebačen u radnu jedinicu.

Dušan Sjeran je ispričao da su u ljeto 1992. godine srpsko civilno stanovništvo i vojska izbjegli iz Potoka kod Mostara u Zijemlje, gdje je on nastavio raditi u kuhinji.

Tužitelj Ivan Matešić je iznoseći žalbu kazao da su Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović bili sa Sarajlićem. Kako je naveo, u sklopu akcije je došlo do zarobljavanja 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

"Ne znam tko ih je tukao. Na kamionu su, a gdje su ih odvezli, ne znam. Kasnije sam čuo da su pobijeni. Ne znam šta je bilo sa ženama i djecom", izjavio je Lojpur.

Lažetić je optužen da je neutvrđenog dana u lipnju 1992. godine, u podrumu ''Samačkog hotela'' Teromelekrtane Gacko, fizički zlostavljao civile bošnjačke nacionalnosti.

Specijalna savjetnica ovo smatra važnim korakom ka afirmiranju priznavanja presuda međunarodnih sudova i protivljenja revizionizmu, negiranju, ili veličanju ratnih zločinaca.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Duško Popić je obrazlažući presudu rekao da Sud, detaljnom analizom dokaza, nije mogao doći do pouzdanih saznanja o činjenicama vezanim za ranjavanje Amira Salkovića.

Prvostupanjskom presudom je Milanović oslobođen optužbi da je kao suizvršitelj u srpnju 1993. u logoru "Gabela" u Čapljini nečovječno postupao i ponižavao civila bošnjačke nacionalnosti.

Iz Suda su naveli da je na Općoj sjednici doneseno rješenje kojim se zahtjev Ališpagine Obrane za izuzeće predsjedateljice Vijeća Željke Marenić odbija kao neosnovan.

Ročište na kojem je planirano da se Nukić izjasni o krivnji zakazano je za četvrtak, 4. travnja.

Kako je iz Tužiteljstva BiH ranije objavljeno, njih petorica se terete da su krajem srpnja 1992. godine planirali i sudjelovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo.

Tužiteljstvo BiH, kako je navedeno u optužnici, planira u tijeku dokaznog postupka, navode optužnice dokazivati pozivanjem četiri svjedoka.

Predsjednik HRS-a, Slaven Raguž, je rekao kako bi na stotinjak stranica mogli stati svi neprocesuirani zločini.

Na statusnoj konferenciji je predsjedavajuća Sudskog vijeća Tanja Curović pojasnila da je Obrana 11. ožujka zatražila da se odgodi početak suđenja kako bi mogla da se upozna s obilnim dokaznim materijalom.