Počinje nova sezona Lige prvaka, zlatne koke Europskog nogometa

Crvena zvezda bila je posljednji pobjednik onog klasičnog izdanja Kupa prvaka. Već sljedeće sezone natjecanje se i dalje službeno zvalo Kup prvaka, ali se igralo u skupinama. Dvije skupine s po četiri momčadi, bez polufinala – bio je to svojevrsni uvod u ono što će vrlo brzo postati Liga prvaka.

U sezoni 1992./93. rođena je Liga prvaka kakvu danas poznajemo. U pretkolu je sudjelovalo osam momčadi, nakon čega su uslijedila još dva kvalifikacijska kruga, a osam najboljih izborilo je mjesto u skupinama.

Ta prva grupna faza bila je daleko od današnje nogometne elite. U njoj, primjerice, nije bilo prvaka Njemačke, Španjolske ni Engleske. Istodobno su u Kupu UEFA-e igrali Juventus, Real Madrid, PSG, Ajax, Benfica, Manchester United, Galatasaray, Fenerbahçe i Borussia Dortmund. Danas je takav raspored europskih natjecanja gotovo nezamisliv.

U jednoj skupini tada su igrali Olympique Marseille, Glasgow Rangers, Club Brugge i CSKA Moskva, dok su u drugoj bili Milan, IFK Göteborg, Porto i PSV. Naslov je osvojio Marseille, klub koji će se nekoliko godina kasnije naći u središtu jedne od najvećih afera u povijesti europskog nogometa.

Godine su prolazile, Liga prvaka mijenjala se i rasla, a sada smo službeno pred njezinim 35. izdanjem. Istodobno ulazimo i u treću sezonu novog formata, u kojem više nema klasičnih skupina, već jedna zajednička ligaška faza.

Posebno će biti zanimljiv upravo prvi tjedan natjecanja. U samo tri dana, od utorka do četvrtka, bit će odigrano čak 18 utakmica – svakoga dana po šest.

Čast da otvore novo izdanje imat će AEK i LASK te Club Brugge i Aston Villa. Nisu to na papiru pretjerano atraktivni parovi, ali i to je slika Lige prvaka posljednjih godina.

Nešto kasnije, nakon 21 sat, na rasporedu su Borussia Dortmund – Villarreal, Porto – Manchester City, Lille – Real Betis te, kao najveći derbi prvog dana, Real Madrid – Inter.

Ligaška faza završit će 27. siječnja, nakon čega u veljači slijedi doigravanje za plasman u osminu finala. Od ožujka kreće nokaut-faza, odnosno osmina finala.

Među novim imenima u elitnom društvu ove sezone su LASK, Como, Sabah i Viking.

Prvak Azerbajdžana Sabah najveće je iznenađenje kvalifikacija, nakon što je preskočio čak četiri prepreke i izborio mjesto među 36 najboljih europskih klubova. Viking je u kvalifikacijama eliminirao zagrebački Dinamo, i to na kraju prilično uvjerljivo, dok je Como klub u koji se posljednjih godina ulaže golem novac. Talijanski klub ovog je ljeta bio šesti po potrošnji na transfere u Italiji.

Liga prvaka kao financijska zlatna koka

Liga prvaka i ove sezone ostaje prava financijska zlatna koka europskog nogometa.

UEFA će klubovima u sezoni 2026./27. podijeliti ukupno čak 2,5 milijardi eura, što je znatno više od ukupnog iznosa namijenjenog Europskoj i Konferencijskoj ligi zajedno. Svaki od 36 klubova koji sudjeluju u ligaškoj fazi odmah će dobiti 18,62 milijuna eura samo za sudjelovanje.

Nakon toga kreću dodatne nagrade. Svaka pobjeda vrijedi 2,1 milijun eura, remi donosi 700.000 eura, dok konačni plasman u ligaškoj fazi može donijeti gotovo deset milijuna eura.

Klubovi plasirani od prvog do osmog mjesta dobit će dodatna dva milijuna eura, dok će momčadima od devetog do 16. mjesta pripasti još milijun.

Za plasman u osminu finala UEFA isplaćuje novih 11 milijuna eura. Četvrtfinale donosi 12,5 milijuna, polufinale 15 milijuna, finale 18,5 milijuna, a osvajaču trofeja pripada još dodatnih 6,5 milijuna eura.

Tu priča ne završava

Poseban dio prihoda čini takozvana vrijednosna premija, odnosno fond od ukupno 853 milijuna eura koji se klubovima raspodjeljuje prema različitim kriterijima, među kojima su koeficijent kluba, vrijednost tržišta televizijskih prava i drugi faktori.

Najveći europski klubovi na temelju tog mehanizma mogu dobiti više od 40 milijuna eura, dok klubovima s dna ljestvice pripada tek oko milijun.

Za usporedbu, klubovi koji nastupaju u Europskoj ligi zajedno će podijeliti 565 milijuna eura, dok je za Konferencijsku ligu predviđeno 285 milijuna. Razlika je, dakle, ogromna.

Liga prvaka odavno više nije samo najprestižnije europsko nogometno natjecanje. Ona je postala i golemi financijski stroj, a ulazak među 36 najboljih klubova Europe za mnoge znači višegodišnju financijsku stabilnost.

I zato će, uz bodove, pobjede i borbu za trofej, novac ponovno biti jedan od najvažnijih razloga zbog kojih će se europski velikani, ali i klubovi koji tek ulaze u elitno društvo, boriti za svaku utakmicu.