1c9:I[8370,["5878","static/chunks/5878-7c08c43162a37af9.js","8718","static/chunks/8718-8b90b335b578d592.js","5458","static/chunks/5458-27d47feafc79fbb3.js","7060","static/chunks/app/%5BcategorySLug%5D/%5BsubcategorySlug%5D/%5BarticleSlug%5D/%5BidSlug%5D/%5BgallerySlug%5D/%5BgalleryId%5D/page-b9f3980c29b42843.js"],"default"] 1ca:T7b6,

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi kao izvanzemaljski oblici života, prenosi Hina.

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent.

No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze.

U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu.

Ovisno o postotku prašine koju led sadrži, područje u kojemu bi mogao opstati život nalazilo bi se između pet i 38 centimetara dubine, a da je led čišći nastanjiva bi zona bila i veća – na dubini od 2,15 do 3,10 metara dubine.

Prašina unutar leda povremeno bi otapala led, što znači da bi bilo dovoljno tekuće vode koja bi pridonijela fotosintezi potrebnoj za preživljavanje takvih oblika života.

Istraživači upozoravaju kako nova studija ne znači da oni doista i postoje u tim ledenim područjima, no smatraju da bi ih ondje najprije trebalo tražiti.

Pozivaju kolege da to ubuduće postane ključna lokacija u potrazi za životom na Marsu jer bi se moglo raditi o najdostupnijem mjestu za njegov prona