Građani Bosne i Hercegovine moraju vidjeti konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i bolju suradnju nadležnih institucija na svim razinama, zaključeno je na trećem sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između BiH i Europske unije, koji je 28. i 29. studenog održan u Banja Luci.

Predstavnici EU su poručili da provođenje Strategije za reformu sektora pravde treba unaprijediti učinkovitost i otvorenost rada pravosudnih institucija i uvesti međunarodne standarde u bh. zakonodavstvo.

Pohvaljen je napredak u radu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, usvajanje kriterija za ocjenjivanja rada sudaca i tužitelja, te izmjena i dopuna Poslovnika koje se odnose na postupak i kriterije imenovanja nositelja pravosudnih funkcija.

Također je istaknuto da će do kraja ožujka sljedeće godine svi suci i tužitelji morati popuniti ili ažurirati imovinske kartone, koji će javnosti biti dostupni na upit, a uvodi se i primjena novih smjernica za sprečavanje sukoba interesa nositelja pravosudnih funkcija.

Članovi izaslanstva EU su podsjetili da je Državni zatvor u Istočnom Sarajevu izgrađen novcem poreznika EU i izrazili nezadovoljstvo što taj objekt još uvijek nije u funkciji.

Istodobno je kao pozitivan primjer istaknut početak rada Zavoda za forenzičku psihijatriju na Sokocu.

Europska komisija je od BiH zatražila plan za uspostavu registra stvarnih vlasnika poslovnih subjekata, te žurno usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

EU je pozdravila izradu revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina uz napomenu kako nema proceduralnih prepreka da izmjene budu što prije usvojene.

Predstavnici EU su na sastanku informirani i o pripremi zakonskih rješenja s ciljem efikasnije borbe protiv korupcije na državnoj i entitetskim razinama, zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, zakona o financiranju političkih stranaka i zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Zaključeno je da bi usvajanje ovog seta zakona trebalo biti prioritet nakon formiranja nove vlasti, kako bi bio ojačan zakonski i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije.

Članovi izaslanstva EU su istaknuli da se napadi na predstavnike medija ne smiju tolerirati i izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog slučajeva ugrožavanja novinarskih sloboda. Naglašeno je da bh. novinari i dalje rade u okruženju u kojem se susreću sa prijetnjama i zastrašivanjem, a zabilježeni su i napadi određenih političkih struktura na novinare. Od BiH je zatraženo da pripremi detaljan izvještaj o poduzetim aktivnostima u slučajevima napada i prijetnji novinarima.

Europsku komisiju je zanimalo i koje su mjere poduzete kako bi se poboljšala transparentnost vlasništva nad medijima i utvrdili kriteriji za financiranje oglašavanja iz javnih sredstava. Konstatirano je kašnjenje u izradi zakona o elektronskim medijima i reformi javnog RTV sustava.

Pozdravljena je reforma Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH sa ciljem osiguranja pune nezavisnosti, usvajanje novog Gender akcijskog plana BiH, kao i napori u usklađivanju s europskim zakonodavstvom Zakona o zaštiti osobnih podataka i novog teksta Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Na sastanku je razgovarano i o konkretnim mjerama za ukidanje segregacije i diskriminacije u obrazovanju, odnosno postojanje dvije škole pod jednim krovom, zaštiti prava manjina i sprečavanju govora mržnje u medijima.

Predstavnici Europske komisije smatraju da se BiH nalazi u teškoj situaciji zbog povećanog broja migranata i da je evidentan nedostatak koordinacije između nadležnih organa na različitim razinama vlasti.

Zaključeno je da se moraju poboljšati policijska i pravosudna suradnja, imenovati nacionalna kontakt točka za Europol i pokrenuti pregovori sa Eurojustom, priopćeno je iz Direkcije za europske integracije.