Znanstvenici na korak do razumijevanja "lingvistike" životinja

U sušnoj regiji Karoo u Južnoj Africi, u polupustinjskom krajoliku koji se proteže do horizonta, afrički prugasti miš mirno se sunča ispred svog skloništa. Naizgled spokojan prizor prekida niz visokofrekventnih zvukova koje ljudsko uho ne može čuti, ali ih sofisticirana oprema u blizini precizno bilježi i reproducira.

Istraživači su kroz pokuse pokazali kako miš razlikuje pozive drugih jedinki. Na zvuk "poznatog susjeda" reagira oprezno, na poziv iz vlastite skupine ostaje opušten. Kada se reproducira signal "potpunog stranca", životinja reagira bijegom u zaklon, što upućuje na složen sustav prepoznavanja unutar vrste.

Skriveni jezik prirode

Tim koji predvodi profesor Nicolas Mathevon zabilježio je više od 122.000 zvučnih signala afričkih prugastih miševa tijekom samo 12 dana i noći koristeći mrežu mikrofona raspoređenih oko njihovih gnijezda. Analiza je otkrila najmanje sedam vrsta vokalizacije, pri čemu svaka teritorijalna skupina miševa ima vlastiti "akustični potpis".

Korištenjem strojnog učenja istraživači su obučili neuronsku mrežu za prepoznavanje obrazaca u zvukovima, slično sustavima koji stoje iza velikih jezičnih modela. Rezultat je bilo otkriće kako se identitet skupine, pa čak i pojedinih miševa, može kodirati u zvučnim signalima koje bez napredne tehnologije ranije nije bilo moguće analizirati.

Mathevon ističe kako umjetna inteligencija postaje ključan alat u bioakustici jer ljudski analitički kapaciteti ne mogu obraditi toliku količinu podataka. Znanstvenici sada pokušavaju dešifrirati ne samo "statične" informacije poput identiteta, nego i "dinamične" signale koji uključuju stres ili društvene odnose.

Put k razumijevanju komunikacije

Istraživanja komunikacije životinja proširila su se i na primate. Timovi koji proučavaju čimpanze i bonobe u Africi otkrili su kako te vrste kombiniraju različite zvukove u parovima, stvarajući nova značenja, što predstavlja oblik primitivne sintakse koja se ranije smatrala isključivo ljudskom osobinom.

U jednom primjeru kombinacija zvuka koji označava odmor i pozdravnog signala može značiti "hajdemo izgraditi gnijezdo", dok druge kombinacije mijenjaju značenje ovisno o društvenom kontekstu. Otkrića upućuju kako granica između ljudskog i životinjskog jezika možda nije tako čvrsta kako se ranije vjerovalo.

Istodobno znanstvenici koji proučavaju zajednice bonoba u Demokratskoj Republici Kongo bilježe stotine sati vokalizacija i povezuju ih s ponašanjem u različitim društvenim situacijama, od hranjenja do sukoba.

Istraživači upozoravaju kako napredak u razumijevanju životinjske komunikacije otvara i etička pitanja. Neki stručnjaci strahuju kako bi pokušaji "dvosmjerne komunikacije" mogli narušiti prirodno ponašanje divljih vrsta i izložiti ih neželjenim ljudskim utjecajima.

Unatoč tome, razvoj umjetne inteligencije i akustičnih tehnologija nastavlja ubrzano mijenjati granice biologije i lingvistike, približavajući znanost ideji kako komunikacija između vrsta možda više nije znanstvena fantastika, nego pitanje vremena i interpretacije, navodi CNN.