Ova životinja može biti sjajan saveznik protiv požara
Magarci bi u budućnosti mogli imati važnu ulogu u prevenciji požara na dalmatinskim otocima i u priobalju, po uzoru na projekte kontrolirane ispaše koji se već godinama provode u Španjolskoj.
Sve učestaliji požari, potaknuti toplijim i sušnijim klimatskim uvjetima, ponovno su u središte pozornosti vratili tradicionalnu ispašu kao način uklanjanja suhe trave, makije i drugog niskog raslinja koje pogoduje širenju vatre.
U španjolskom nacionalnom parku Doñana gotovo deset godina djeluje magareća vatrogasna postrojba "Los Burritos Bomberos". Čini je 18 magaraca koji ispašom uklanjaju suhu vegetaciju i smanjuju količinu zapaljive biomase.
Projekt provodi organizacija "El Burrito Feliz", osnovana radi spašavanja napuštenih magaraca nakon depopulacije sela i nestanka tradicionalne poljoprivrede. Prema navodima organizacije, na području kojim upravljaju godinama nije zabilježen veći šumski požar.
Održavaju protupožarne koridore
Magarci od ožujka do studenoga svakodnevno provode i do sedam sati na ispaši. Kreću se unaprijed određenim područjima, uklanjaju suhu vegetaciju i održavaju protupožarne koridore.
Španjolski model privukao je pozornost civilne zaštite i vojne postrojbe za intervencije u izvanrednim situacijama, a proširio se i na druge dijelove zemlje.
U katalonskoj Tivissi program je počeo 2020. godine s tri magarca, dok ih danas četrdesetak održava gotovo 400 hektara zemljišta. Sličan model razvijen je u galicijskom Allarizu, gdje magarci opremljeni GPS ogrlicama održavaju gotovo tisuću hektara unutar rezervata biosfere.
Životinje dnevno prelaze velike udaljenosti hraneći se grmljem, travom i drugom niskom vegetacijom. Takvi projekti istodobno povezuju prevenciju požara, očuvanje prirode, obnovu ruralnih područja i turizam.
Zašto magarci?
Za održavanje krajolika mogu se koristiti i koze, ovce te goveda, ali magarci rado jedu tvrdo i suho raslinje koje tijekom dugih sušnih razdoblja postaje lako zapaljivo.
"Magarac je tri puta teži od koze pa kretanjem učinkovitije usitnjava vegetaciju. Također pojede otprilike deset puta više od koze, što znači da je njegov dnevni učinak mnogo veći", rekao je Joan Cedó, osnivač brigade vatrogasnih magaraca u Tivissi.
Stručnjaci ipak upozoravaju da ispaša nije samostalno rješenje za problem šumskih požara.
"Iako su životinje vrijedan alat, one nisu potpuno rješenje, nego dio rješenja", istaknuo je David Lema iz udruge Andrea.
Prema njegovim riječima, prevencija mora uključivati cjelovito upravljanje zemljištem, održavanje šuma i izbjegavanje sadnje lako zapaljivih vrsta poput bora i eukaliptusa.
Mogući povratak u Dalmaciju
Magarci su stoljećima bili sastavni dio života u Dalmaciji, ali se njihova populacija znatno smanjila nakon nestanka tradicionalne poljoprivrede.
Danas se njihov uzgoj ponovno potiče radi očuvanja pasmine i proizvodnje magarećeg mlijeka, no njihova bi uloga mogla biti proširena na održavanje krajolika i smanjenje rizika od požara.
Kontrolirana ispaša mogla bi biti osobito korisna na dalmatinskim otocima i teško pristupačnim područjima na kojima se nakupljaju suha trava, makija i drugo gorivo za požare.
Magarci sami ne mogu zaustaviti požare, ali uz uređene protupožarne putove, odgovorno upravljanje šumama i bolje prostorno planiranje mogu postati dio šire strategije prilagodbe klimatskim promjenama, piše Klimatski portal.
