ZZJZ FBiH izdao upute: Kako se zaštititi kada gore deponije?

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH izdao je upute za stanovništvo zbog kriznih situacija koje uključuju požare komunalnih deponija i mogu dovesti do onečišćenja zraka, otežanog redovitog prikupljanja i odvoza otpada, nastanka divljih odlagališta, dodatnog onečišćenja okoliša te mogućeg ugrožavanja zdravlja građana, preporučuje se pojačan oprez i postupanje prema jasnim uputama nadležnih službi.

Preporuke se odnose na razdoblje do ponovne uspostave redovitog sustava odvoza otpada, a cilj im je smanjiti zdravstvene, okolišne i sigurnosne rizike za građane.

Zaštita od dima

Tijekom trajanja požara i povećane koncentracije dima građanima se savjetuje što kraći boravak na otvorenom. Aktivnosti na otvorenom prostoru trebalo bi odgoditi dok se kvaliteta zraka ne vrati u uobičajene vrijednosti.

Prozore i vrata potrebno je držati zatvorenima kako bi se smanjio ulazak dima i lebdećih čestica u stambene i poslovne prostore. Poseban oprez potreban je tijekom večernjih, noćnih i ranih jutarnjih sati, kada se dim može zadržavati pri tlu.

Građanima se preporučuje izbjegavanje fizičkog napora na otvorenom, kao i odgoda sportskih, rekreativnih i drugih aktivnosti na otvorenom. Kretanje motornim vozilima trebalo bi smanjiti kad god je to moguće.

U slučaju nužnog izlaska preporučuje se korištenje zaštitnih maski N95 ili FFP2, koje moraju pravilno prianjati uz lice i redovito se mijenjati.

U zatvorenim prostorima treba izbjegavati dodatne izvore dima i onečišćenja, poput pušenja, paljenja svijeća ili loženja. Prostorije je potrebno održavati čistima mokrim brisanjem, uz izbjegavanje metenja jer ono može podizati čestice prašine.

Prostor treba prozračivati kratko i kontrolirano, samo u razdobljima kada nema dima i izraženog onečišćenja zraka.

Klima uređaji i pročišćavanje zraka

U kućanstvima, ustanovama i poslovnim subjektima koji koriste klima uređaje preporučuje se redovito čišćenje i održavanje filtara, osobito u razdoblju povećane koncentracije dima i lebdećih čestica u zraku.

Klima uređaje treba koristiti samo ako su filtri očišćeni i ispravni. Prednost treba dati radu u načinu recirkulacije zraka, odnosno bez nepotrebnog uvođenja vanjskog onečišćenog zraka u prostor.

U poslovnim i javnim objektima koji imaju ventilacijske sustave preporučuje se provjeriti stanje filtara, po potrebi ih zamijeniti te privremeno smanjiti dovod vanjskog zraka ako postoji mogućnost ulaska dima u objekt. Pritom se moraju poštovati sigurnosni i tehnički uvjeti rada sustava.

Samo čišćenje filtara klima uređaja ne uklanja sve štetne plinove i sitne čestice iz dima, ali može smanjiti količinu prašine i čestica koje cirkuliraju u zatvorenom prostoru.

Ako su dostupni, preporučuje se korištenje pročistača zraka s HEPA filtrom. Ne preporučuje se korištenje uređaja koji proizvode ozon niti ionizatora bez jasne stručne preporuke.

Osjetljive skupine

Poseban oprez savjetuje se djeci, trudnicama, starijim osobama te građanima koji boluju od respiratornih ili kardiovaskularnih bolesti.

Tim skupinama preporučuje se izbjegavanje izlaganja vanjskom zraku, boravak u prostorijama u kojima je zrak najčišći, redovito uzimanje propisane terapije i pridržavanje liječničkih uputa.

Ako je izlazak neophodan i pojave se simptomi iritacije dišnih puteva, poput otežanog disanja ili upornog kašlja koji ne prolaze nakon sklanjanja na čist zrak, potrebno je kontaktirati nadležnog liječnika, pulmologa ili pedijatrijskog pulmologa.

U slučaju jakog nedostatka zraka, boli ili pritiska u prsima, izraženog pogoršanja astme ili kronične plućne bolesti, plavljenja usana, omaglice, smetenosti ili simptoma koji se ne smiruju nakon boravka u zatvorenom prostoru, potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć ili kontaktirati hitnu medicinsku službu.

Voda i hrana

Građani se pozivaju da do daljnjega ne koriste vodu iz bunara i drugih otvorenih izvora u neposrednoj blizini deponije, sve dok nadležne službe ne potvrde njezinu zdravstvenu ispravnost.

Ako se koriste proizvodi iz vrta, preporučuje se njihovo temeljito pranje ili guljenje. Poseban oprez potreban je ako su vrtovi, plastenici ili poljoprivredne površine bili izloženi dimu, pepelu ili vidljivim česticama iz zraka.

Otpad kao dodatni rizik

Kontrolirano postupanje s otpadom posebno je važno u razdoblju krize. Gomilanje otpada izvan spremnika povećava rizik od širenja štetnika, uključujući štakore, muhe i druge prijenosnike bolesti, te može pridonijeti pojavi različitih infekcija.

Razgradnja organskog otpada dodatno stvara nepovoljno i potencijalno rizično okruženje.

Otpad na otvorenom pridonosi onečišćenju zraka i okoliša jer truljenjem oslobađa plinove poput metana i amonijaka. Plastika i miješani otpad u slučaju zapaljenja ili dimljenja mogu izazvati toksične emisije.

Otpad na javnim površinama predstavlja i sigurnosni rizik jer može ometati promet i hitne službe, povećati opasnost od požara te uzrokovati fizičke prepreke i nesreće.

Privremeno zadržavanje otpada

U slučaju prekida odvoza otpada građani bi otpad trebali privremeno zadržati u kućanstvu, bez odlaganja na javne površine i bez stvaranja divljih odlagališta.

Potrebno je smanjiti i razdvajati količinu otpada te ga, kada je moguće i dostupno, odlagati u reciklažna dvorišta prema uputama lokalnih vlasti.

Otpad treba odvojiti u osnovne kategorije: organski otpad, plastiku, papir, miješani otpad i staklo. Male kante treba isprazniti u veće vreće, po mogućnosti u dvostruki sloj vreće.

Vreće je potrebno čvrsto zatvoriti kako bi se spriječilo oslobađanje neugodnih mirisa i curenje.

Privremeno mjesto za otpad treba biti zatvoren, suh, zasjenjen i siguran prostor. Otpad se ne smije držati u kuhinji, prostoru za spavanje, zajedničkom hodniku, stubištu ili na evakuacijskom putu.

Također ne smije ometati kretanje stanara, hitnih službi niti pristup protupožarnoj opremi.

Građanima se preporučuje smanjenje stvaranja novog otpada preciznijim planiranjem obroka i izbjegavanjem jednokratne ambalaže.

Higijena prostora

Organski otpad treba iznositi u zatvorenim vrećicama samo kada je to nužno i prema uputama nadležnih službi.

Područje oko privremeno odloženog otpada treba održavati suhim i čistim. Preporučuje se korištenje zatvorenih posuda s poklopcem, a po mogućnosti i vrećica s apsorberima mirisa.

Potrebno je spriječiti pristup djeci i životinjama. Nakon rukovanja otpadom treba redovito prati ruke, a pri rukovanju organskim otpadom preporučuje se korištenje rukavica.

Tekući otpad treba ukloniti odmah kako bi se spriječilo curenje i širenje neugodnih mirisa.

Smanjenje otpada i praćenje obavijesti

Količinu otpada moguće je smanjiti odvajanjem i komprimiranjem plastike i kartona.

Treba izbjegavati bacanje predmeta koji se mogu reciklirati ili privremeno odvojeno pohraniti. Preporučuje se i ograničiti kupovinu proizvoda s velikom količinom ambalaže.

Prednost treba dati proizvodima s manje ambalaže i onima koji stvaraju manje otpada.

Građani trebaju svakodnevno pratiti obavijesti komunalnog poduzeća, zdravstvenih institucija i lokalnih vlasti.

Otpad treba pripremiti za brzi odvoz kada se sustav ponovno pokrene, uz odvojene i zatvorene vreće. Po potrebi treba koristiti reciklažna dvorišta kada postanu dostupna.

Otpad se ne smije odlagati na javne površine, uz prometnice, oko kontejnera ili na neuređena mjesta.

Ključno pravilo je da se otpad može privremeno zadržati, ali mora ostati kontroliran, zatvoren, razdvojen i sigurno smješten kako ne bi postao zdravstveni, okolišni ili sigurnosni rizik.