Znanstvenici: Zašto se zimi prehlađujemo i imamo gripu?

Sezona je prehlada i gripe, no klice su prisutne tijekom cijele godine, dakle i ljeti, pa se često pitamo zašto češće obolijevamo od prehlade, gripe, a u zadnjih nekoliko godina i od covida-19 kada je vani hladnije, piše Hina.

Rezultati nove američke studije ukazuju na fizičku povezanost između hladnog vremena i težine prehlade, a sve se odvija u našim nosnicama.

Nos kao branič

Znanstvenici sa sveučilišta Massachusetts Eye and Ear and Northeastern pronašli su biološki razlog zbog kojega zimi češće obolijevamo od respiratornih bolesti.

U našim nosnicama postoji snažna imunosna reakcija koja se bori protiv infekcija – kad je toplo, no otprije se zna da hladan zrak negativno utječe na tu imunosnu reakciju.

Dakle, naš nos je kao organ snažan ‘branič’ od obične prehlade i niza drugih patogena za toploga vremena, no kad je vani hladno situacija se mijenja, pokazali su rezultati studije objavljene ovaj tjedan u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.

“Smatralo se da sezona prehlade i gripe nastupa u hladnijim mjesecima jer ljudi više borave u zatvorenim prostorima u kojima se virusi, koji se prenose zrakom lakše šire”, rekao je dr. Benjamin Bleier, direktor odjela za otorinolaringologiju Northeasterna i jedan od autora studije.

Prvi put imamo objašnjenje

“No naša studija ukazuje na to da je temeljni uzrok sezonskih varijacija virusnih infekcija gornjih dišnih putova, koje se događaju svake godine, zapravo biološki, što se nedavno pokazalo za vrijeme pandemije covida-19.”

“Prvi put imamo biološko, molekularno objašnjenje za jedan faktor u našem urođenom imunosnom odgovoru koji je, čini se, uvjetovan nižim temperaturama“, rekla je rinologinja, dr. Zara Patel, profesorica otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata na Stanfordu, koja nije sudjelovala u novoj studiji.

“Patogene udišemo kroz nos ili ga trljamo, pri čemu prenosimo klice s ruku u nosnice. Oni se potom probijaju dublje u organizam. Istraživači svoja otkrića temelje na nalazima ranije studije provedene 2018., kojom je utvrđeno da stanice koje oblažu prednji dio nosnica oslobađaju milijarde takozvanih izvanstaničnih vezikula (EV), sićušnih vrećica ispunjenih tekućinom, koje vrve ‘napadačima’. To je slično kao kad šutnete gnijezdo stršljena, pa svi odjednom izađu iz njega i krenu u napad”, slikovito je pojasnio Bleier.

Hladan zrak

Studija je pokazala da smanjenje temperature u nosu za samo 5 Celzijevih stupnjeva ubija gotovo 50 posto stanica u nosnicama koje se bore protiv virusa i bakterija.

“Hladan zrak povezan je s povećanom virusnom infekcijom jer čovjek izgubi polovinu imuniteta samo zbog toga, zapravo malog pada temperature”, rekao je Bleier.

Eksperiment iz 2018. znanstvenici su proveli na bakterijama.

Za potrebe aktualne studije, Mansoor Amiji, profesor farmaceutskih znanosti i kemijskog inženjerstva na sveučilištu Northeastern, odlučio je eksperiment isprobati na virusima, a zatim je otišao korak dalje, proučavajući učinak temperature na ovakvu imunosnu reakciju.

Koristeći kultivirane stanice dobrovoljaca, njegov tim je otkrio da je broj izvanstaničnih vezikula pao u trenutku kad je temperatura u nosu pala za pet stupnjeva.

S manje izvanstaničnih vezikula, koji bi se vezali za čestice virusa i spriječili njihov ulazak u organizam, infekcija se lakše razvila.

Istraživači se nadaju da će nove informacije iskoristiti za nova saznanja o jačanju imuniteta i za poboljšanja u liječenju infekcija gornjih dišnih puteva.

Istodobno su zamijetili da u održavanju unutrašnjosti nosnica toplima mogu pomoći zaštitne maske.