U BiH povećan broj darivatelja krvi 'na poziv'

Povodom Međunarodnog dana dobrovoljnih davatelja krvi danas je u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH predstavljen izvještaj o dosadašnjem radu ove ustanove, koji govori da je u BiH došlo do povećanja broja darivatelja „na poziv“, a smanjenje broja obiteljskog darivanja.

„Od 2006. imamo stalno povećanje darivtelja krvi, tako da smo sa 11.567 doza krvi u 2006. godini, prošle godine zabilježili 15.219 doza. To je ujedno od osnivanja Zavoda 1958. do danas najbolji ostvareni rezultat u segmentu povećavanja broja darivtelja krvi“, rekao je direktor Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH prof. dr. Midhat Haračić.

U vrijeme recesije i svih mogućih novih oboljenja većina transfuzijskih ustanova je veoma zadovoljna ako nije imala drastičan pad u proteklih pet godina.

„U tom periodu Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Švajcarska su zemlje s drastičnim padom darivatelja krvi. Samo zadovoljan čovjek može da daruje krv, te mora imati taj altruistički nagon koji je često ugašen kad čovjek koji ima problema. Tako u svijetu postoje smanjene količine resursa, pad darivanja, a povećana potrošnja jer se sve više razvijaju metode koje troše krv“, kaže Haračić.

Tu je, ističe, BiH napravila paradoks, jer ima ogroman broj nezaposlenih mladih i teškoće na svim frontovima, a ima kontinuiran rast davatelja krvi.

„Samo u prva tri mjeseca 2012. za 25 posto je povećan broj darivatelja krvi uz nastavak pozitivnih tendecija posebno kod mlađe populacije stanovništva, a za 17 posto se smanjio broj darivanja „na slučaj“, odnosno porodičnog davalaštva“, kazao je Haračić.

Sa 1.542 broj obiteljskih davatelja smanjen je na 635, što smatra veoma pozitivnim jer kaže da porodično davanje nije dobro.

„Ako se razboljelo dijete nehumano je zvati njegovu majku, oca ili druge članove obitelji jer vršimo vid indirektne prisile. Nijedan otac ili majka neće odbiti da daruje krv za svoje dijete, pri čemu znaju sakriti neko oboljenje. Prema tome, ta presija koja se vrši u manjim sredinama u BiH mora prestati“, tvrdi Haračić.

Kao uspješan primjer davanja krvi ističe koncept takozvanih davatelja „na poziv“, s kojim smo kaže učinili veliki napredak, a to govori o velikoj humanosti Bosanaca i Hercegovaca.

Smatra da je prednost tih davtelja u tome što klinička medicina vapi za svježom krvi, jer se samo iz svježe mogu vaditi određene komponente.

Zato je i povećan postotak razdvajanja krvi u komponente (cca.90 posto) uz 5-6 posto terapije punom krvlju što odgovara europskim standardima.

Evidentno je i povećanje ukupnog broja obavljenih analiza, uvođenje suvremenih vidova testiranja (Luminex) i najsavremenije metode NAT u testiranju transmisijskih bolesti.

„Pravovremeno i količinski adekvatno snadbijevanje sa sigurnom krvi i sastojcima krvi značajno utiče na funkcioniranje zdravstvenog sistema, socio-ekonomski razvoj i sveukupnu stabilnost države“, zaključila je stručna savjetnica Lada Sarajlić u ime federalnog ministra zdravstva prof. dr. Rusmira Mesihovića.