Svjetski dan dijabetesa; do 2025. dijabetes će pogađati 380 mil ljudi?!
Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodni savez dijabetičara proglasili su 1991. godine 14.studeni Svjetskim danom šećerne bolesti.
Tog dana, davne 1871. godine, rođen je Frederick Banting koji je zajedno s Charlesom Bestom 1921. godine u Kanadi otkrio inzulin. Milijunima dijabetičara širom svijeta inzulin znači život.
Svake godine 14. studeni nosi drugu poruku. Od 2001. naglasak je na komplikacijama dijabetesa. Tako je 2001. bila posvećena srcu, prošla godina vidu, a ove godine naglasak je na bolestima bubrega.
Generalna skupština UN je 20. prosinca 2006. godine prihvatila Rezoluciju Ujedinjeni protiv dijabetesa kojom je šećerna bolest opće prepoznata kao kronična bolest s teškim posljedicama i ogromnim troškovima za čitavu zajednicu.
Ovom Rezolucijom je Svjetski dan dijabetesa proglašen Danom Ujedinjenih naroda, koji se od 2007. godine počinje obilježavati od 14. studenog.
Rezolucija pruža jamstvo i podiže značaj svih aktivnosti usmjerenih ka osvješćivanju javnosti o pogubnosti šećerne bolesti diljem svijeta.
Prema statističkim podacima u svijetu je danas više od 240 milijuna osoba sa šećernom bolešću, a tijekom sljedećih 20-tak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna. Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.
U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti (50%) povećava se ako je osoba pretila.
Znaci šećerne bolesti su:
-često mokrenje (poliurija)
-umor
-slabost
-žeđ
-mršavljenje
-pojačanu glad
-zamućen vid
-trnci u stopalima
-sporo cijeljenje rana i infekcije
Šećerna bolest tipa 1 obično se razvija naglo pa su i simptomi jače izraženi. Šećerna bolest tipa 2 vrlo često ne izaziva nikakve neuobičajene tegobe jer se razvija vrlo postupno pa prikrivena može trajati godinama. Nekad se otkrije tek kad se razviju komplikacije šećerne bolesti.
Statistika o dijabetesu
- Dijabetes trenutno pogađa 246 milijuna ljudi u svijetu
- Očekuje se da će do 2025. dijabetes pogađati 380 milijuna ljudi.
- Svake godine 3,8 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu mogu se prepisati dijabetesu.
- Svakih 10 sekundi jedna osoba umre od bolesti čiji je uzrok dijabetes
- Svakih 10 sekundi, kod dvije osobe se razvije dijabetes
- Šećerna bolest je četvrti po redu, vodeći uzrok smrti od globalnih bolesti
- Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti u dijabetesu, računa se da su u oko 50 % uzrok smrtnosti i velikog broja invalidnosti.
- Statistika u svijetu govori da svako treće dijete koje je rođeno nakon 2000. ima prognozu da će razviti dijabetes.
- Svakog dana, kod više od 200 djece se razvije dijabetes
- U prosjeku, ljudi sa dijabetesom tipa 2 umiru 5 – 10 godina prije nego one koje nemaju dijabetes
- Osobe sa dijabetesom tipa 2 imaju duplu vjerojatnost da će doživjeti infarkt ili moždani udar, u odnosu na osobe koje nemaju dijabetes.
- Do 80% bolesti dijabetesa tipa 2 može se spriječiti usvajanjem zdravog načina prehrane i povećanjem fizičke aktivnosti
- Najmanje 50% od ukupnog broja osoba sa dijabetesom nisu svjesni stanja u kojem se nalaze
- Dijabetes može pogoditi: mozak, bubrege, arterije, oči, srce, živce
